Od hanova do modernih kafana – razvoj srpskog ugostiteljstva kroz vekove
Kultura kafana u Srbiji ima dugu i bogatu tradiciju, a njen razvoj započeo je još u vreme starih mehana. Ove skromne gostionice bile su ne samo mesta gde su putnici mogli da se odmore i okrepe, već i centri društvenog života, trgovine i političkih rasprava. Danas kafane i dalje igraju važnu ulogu u svakodnevnom životu, ali su zadržale duh prošlih vremena.
Prve mehane – Mesta okupljanja i trgovine
U periodu Osmanskog carstva, mehane su bile najvažniji ugostiteljski objekti. One su nudile hranu, piće i prenoćište, a često su bile smeštene na prometnim trgovačkim putevima. Putnici, trgovci i seljaci okupljali su se ovde kako bi razmenjivali vesti i dogovarali poslove. Većina mehane imala je skromne drvene stolove, otvorene ognjišta i jednostavne menije bazirane na lokalnim namirnicama.
Možda vas zanima:
Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede
DA LI CRKVA DOZVOLJAVA DA SE SLAVI SLAVA U KAFANI? Ova praksa sve je češća MEĐU SRBIMA, ali mnogi ne znaju ISTINU!
Usled nedostatka vremena i prostora u gradovima se neretko dešava da domaćini slavu obeležavaju u kafani ili restoranu
Možda vas zanima:
Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede
DA LI CRKVA DOZVOLJAVA DA SE SLAVI SLAVA U KAFANI? Ova praksa sve je češća MEĐU SRBIMA, ali mnogi ne znaju ISTINU!
Usled nedostatka vremena i prostora u gradovima se neretko dešava da domaćini slavu obeležavaju u kafani ili restoranu
Možda vas zanima:
Kafana koja nije promenila jelovnik od 1928. – Gostiona “Kod Miće” u Malom Crniću
Jedno selo, jedan kazan i ista jela skoro sto godina: Gde se i dalje jede po receptima pradede
DA LI CRKVA DOZVOLJAVA DA SE SLAVI SLAVA U KAFANI? Ova praksa sve je češća MEĐU SRBIMA, ali mnogi ne znaju ISTINU!
Usled nedostatka vremena i prostora u gradovima se neretko dešava da domaćini slavu obeležavaju u kafani ili restoranu
Kako su mehane oblikovale prve kafane?
Sa razvojem gradova, mehane su se postepeno transformisale u kafane. Prva srpska kafana otvorena je u Beogradu još u 18. veku, a ubrzo su se proširile širom zemlje. Za razliku od mehane, gde se služilo isključivo vino i rakija, kafane su bile prva mesta gde se pila kafa, a razgovori su se vodili o politici, kulturi i umetnosti.
Zlatno doba srpskih kafana
Krajem 19. i početkom 20. veka, kafane su postale simbol urbanog života. Najpoznatije beogradske kafane, poput „Znak pitanja“, „Moskva“ i „Skadarlija“, bile su omiljena mesta pesnika, pisaca i političara. Ovde su nastajala najveća književna dela, raspravljale se sudbine naroda i izvodila narodna muzika.
Tradicionalna jela i pića u mehanama i kafanama
I dok su mehane bile poznate po domaćem hlebu, siru, pečenju i rakiji, kafane su proširile ponudu i uključile specijalitete poput pasulja, podvarka i sarme. Rakija je ostala neizostavni deo srpskog ugostiteljstva, ali je kafa, često poslužena uz ratluk, postala simbol kafanskog duha.
Kafana danas – Spoj prošlosti i savremenog društva
Iako su moderna vremena donela promene u ugostiteljstvu, duh starih mehane i kafana i dalje živi. U Srbiji i danas postoje kafane koje neguju tradiciju starog gostoprimstva, muzike uživo i druženja. Skadarlija u Beogradu, Moravske kafane i vojvođanski salaši i dalje privlače ljubitelje autentične atmosfere.
Nasleđe koje traje
Stare mehane su imale ključnu ulogu u formiranju kulture kafana, a njihova tradicija i dalje živi u savremenim ugostiteljskim objektima. Kafane su ostale mesta gde se pije dobra kafa, sluša muzika i vode duge rasprave, čuvajući duh prošlih vremena. Posetiti autentičnu srpsku kafanu danas znači doživeti deo istorije, ukusa i gostoprimstva koje traje vekovima.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)