Velika kneginja Tatjana Nikolajevna Romanova trebalo je da postane srpska kraljica.

Kralj Petar I Karađorđević se prilikom posete ruskom caru Nikolaju raspitivao o mogućnosti ženidbe svog sina kraljevića Aleksandra i velike kneginje Tatjane Romanove.
Tokom Aleksandrovog školovanja u Sankt Peterburgu, njemu se veoma svidela Tatjana i on je počeo da se raspituje kod oca o mogućnosti takvog braka.
Kada se pojavila obostrana želja i mogućnost spajanja srpskog kraljevskog doma i ruske carske porodice, januara 1914. godine, Nikola Pašić stiže u Sankt Peterburg i caru Nikolaju lično predaje pismo kralja Petra u kome izražava želju da se njegov sin i prestolonaslednik Aleksandar oženi velikom kneginjom Tatjanom Romanovom.
Od samog početka njihovog poznanstva bilo je očigledno da su se razvile velike emocije i privlačnost između Aleksandra i Tatjane. Počeli su jedno drugom da pišu pisma i to je trajalo i sve vreme tokom Prvog svetskog rata koji je počeo jula iste 1914. godine.
Usled napada Austrougarske na Srbiju i objave rata Nemačke i Austrougarske carskoj Rusiji, planovi o venčanju regenta Aleksandra i velike kneginje Tatjane bili su odloženi do okončanja ratnih sukoba. Očekivalo se da će pobeda ruske i srpske vojske u tom ratu biti krunisana trajnim spajanjem ruske carske porodice Romanova i srpskog kraljevskog doma Karađorđevića.
Istorijski zabavnik

Obred “probijanja vode” kod porođaja: Drevna praksa iz Knjaževca i Pirota koja je pomagala ženama na mukama
Kako su izvori, glinene posude i magijske reči bili deo porođaja u istočnoj Srbiji

Ovo ime je nekada krasilo sve devojčice: Njima je pravda na prvom mestu
Najpopularnija pesma koja nosi ovo ime je ona koju je pevao Toma Zdravković

Crna proja za duše mrtvih: Zaboravljeno jelo iz planinskih sela oko Tare
Proja bez masti i mleka, ostavljana na prozoru kao dar duhovima predaka

Zašto se Sveti Ilija plaši groma? Stari bog Perun još uvek živi u srpskoj tradiciji
Gromovnik koji vozi vatrena kola – kako je pagansko božanstvo preživelo kao hrišćanski svetac

Kao da je reka uzela nevestu: Đurđevdanski običaj krije tragove prastare žrtve
Šala koja potiče iz paganskog kulta – zašto su devojke gurnute u reku na Đurđevdan?
Komentari(0)