Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.
Poreklo i najranija istorija
Zvečan se prvi put pominje još u vizantijskim izvorima sa početka XI veka, kada ga car Vasilije II spominje kao važnu tačku u borbama protiv bugarskog cara Samuila. Njegov položaj na uzvišenju, sa kojeg se kontroliše dolina Ibra i putevi ka Raškoj, Metohiji i Kosovu polju, učinio ga je strateškim draguljem svih epoha.
Zlatno doba pod Nemanjićima
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVI GRAD: Otkrijte mesto gde su temelji Srbije i gde je pešački prelaz naslikan u tri boje
Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji, ima izuzetnu simboliku: u njemu se nalazi grob poslednjeg srpskog cara. Međutim, ovaj grad krije i jedan neverovatan urbanistički detalj, koji se decenijama prepričava – jedinstveni pešački prelaz naslikan u tri boje, svedok jedne zaboravljene epohe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVI GRAD: Otkrijte mesto gde su temelji Srbije i gde je pešački prelaz naslikan u tri boje
Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji, ima izuzetnu simboliku: u njemu se nalazi grob poslednjeg srpskog cara. Međutim, ovaj grad krije i jedan neverovatan urbanistički detalj, koji se decenijama prepričava – jedinstveni pešački prelaz naslikan u tri boje, svedok jedne zaboravljene epohe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
Možda vas zanima:
NEVIDLJIVI GRAD: Otkrijte mesto gde su temelji Srbije i gde je pešački prelaz naslikan u tri boje
Uroševac, grad na Kosovu i Metohiji, ima izuzetnu simboliku: u njemu se nalazi grob poslednjeg srpskog cara. Međutim, ovaj grad krije i jedan neverovatan urbanistički detalj, koji se decenijama prepričava – jedinstveni pešački prelaz naslikan u tri boje, svedok jedne zaboravljene epohe.
Legenda o caru Urošu: Istina o izgubljenom blagu
Narodna predanja tvrde da je poslednji nemanjićki car, Uroš V, poznat kao „Nejaki“, ostavio iza sebe ogromno blago. Ali gde je ono nestalo?
U vreme Stefana Nemanje i njegovih naslednika, tvrđava Zvečan doživljava puni procvat. Pretvoren je u kraljevski dvor i jedno od sedišta vladarske porodice. U njemu su boravili Stefan Prvovenčani i kralj Milutin, a u okolini se nalaze i značajni manastiri tog vremena, što svedoči o ulozi Zvečana kao političkog i duhovnog centra.
Utvrđenje i arhitektura
Tvrđava je građena od klesanog kamena i prilagođena vulkanskoj steni na kojoj se nalazi. Sastoji se od gornjeg, srednjeg i donjeg grada, sa kulama koje su imale i odbrambenu i stambenu funkciju. Najviši deo bio je kraljevski dvor i crkva, dok su niži delovi služili za vojsku, magacine i straže. Danas se mogu videti ostaci zidina koji otkrivaju moćnu siluetu grada.
Pad i kasnija sudbina
Nakon Kosovske bitke 1389. godine, Zvečan ostaje u rukama srpske vlastele još neko vreme, ali početkom XV veka pada pod vlast Osmanskog carstva. Tokom osmanske vladavine gubi značaj i vremenom biva napušten. Ostaje kao ruševina, ali i svedočanstvo jednog od najsvetlijih perioda srpske istorije.
Zvečan danas
Danas su ostaci tvrđave Zvečan prepoznati kao kulturno dobro od izuzetnog značaja. Iako u ruševnom stanju, tvrđava zrači posebnom atmosferom. Pogled sa zidina na dolinu Ibra i sever Kosova ostavlja snažan utisak i podseća na vekove kada je ovde kucalo srce srpske države.
Spalili mu sve što je imao, dane provodio u vozu, a svojim pesmama stvorio naše najveće pevače: Kad je ovo doživeo, odlučuje da umre
Duško Trifunović je u svaku svoju pesmu utkao svoje duboke emocije, zato su i danas veliki hitovi.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Žene svetiteljke u srpskom predanju: Ko je štitila neveste, ko decu, a ko bolesne
Iako su često u senci muških svetaca, u narodnom verovanju žene svetiteljke imale su posebnu moć – čuvale su dom, zdravlje i porođaj.
Komentari(0)