Iznenadićete se kad vidite ŠTA SU SRBI NEKADA POKLANJALI ZA SLAVU i zašto je to bilo APSOLUTNO PRELEPO
Sezona slava, posle Božića, najvažnijeg porodičnog praznika kod Srba, u punom je jeku. Ovo je vreme kada okupljamo svoje najmilije i sa njima slavimo zaštitnika doma i porodice.

Međutim, iako je u hrišćanskom duhu da se slava obeleži skromno, poslednjih decenija svedoci smo pravih gozbi koje se prave u čast ovog porodičnog praznika, a neretko se dešava da domaćini od toga naprave pravi spektakl, pa često pozovu i trubače. Tu su i nezaobilazni pokloni koje gosti donose domaćinima, a koji su iz godine u godinu sve luksuzniji, a ponekad i prilično čudni.
Šta pokloniti nekome kod koga idete na slavu? Ako mislite da ovo i nije dilema i da se “zna” šta se nosi na dar za krsnu slavu, zapravo ste u manjini. Pokloni iz godine u godinu postaju sve luksuzniji, ali i bizarniji. Tako se događaju situacije da žene iz slavljeničke kuće dobijaju veš, kozmetiku, escajg, domaćini čarape, košulje i patike, a i na decu se ne zaboravlja pa su tu luksuzne igračke i slične stvari.
Sve ovo svetlosnim godinama je daleko od onoga što slava treba da predstavlja!
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Gde treba PRESEĆI SLAVSKI KOLAČ, kod kuće ili u crkvi: Dobro je da domaćin uradi ovo za BLAGOSTANJE i zdravlje porodice
Obeležavanje krsne slave u Srbiji prate brojni običaji. Sveća, ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva, čak i tri – neke porodice ih seku sve na dan slave, dok druge jedan kolač seku uoči praznika, drugi sutradan, a treći dan posle važnog datuma. A gde je najbolje preseći slavski kolač, kod kuće ili u crkvi?
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Gde treba PRESEĆI SLAVSKI KOLAČ, kod kuće ili u crkvi: Dobro je da domaćin uradi ovo za BLAGOSTANJE i zdravlje porodice
Obeležavanje krsne slave u Srbiji prate brojni običaji. Sveća, ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva, čak i tri – neke porodice ih seku sve na dan slave, dok druge jedan kolač seku uoči praznika, drugi sutradan, a treći dan posle važnog datuma. A gde je najbolje preseći slavski kolač, kod kuće ili u crkvi?
Možda vas zanima:

OBIČAJ OD 1018. GODINE: Kako su nekada Srbi slavili slavu?
Među Slovenima ova tradicija se u kontinuitetu najbolje i najduže održala kod Srba, gde smo je uspešno preneli kroz Hrišćanstvo do današnjih dana.

Gde treba PRESEĆI SLAVSKI KOLAČ, kod kuće ili u crkvi: Dobro je da domaćin uradi ovo za BLAGOSTANJE i zdravlje porodice
Obeležavanje krsne slave u Srbiji prate brojni običaji. Sveća, ikona, kandilo, slavski kolač, ponekad jedan, dva, čak i tri – neke porodice ih seku sve na dan slave, dok druge jedan kolač seku uoči praznika, drugi sutradan, a treći dan posle važnog datuma. A gde je najbolje preseći slavski kolač, kod kuće ili u crkvi?
Slava – krsno ime, krsna slava ili sveti je prastari narodni običaj proslave zaštitnika doma i porodice. Najviše pristalica ima verovanje da je slava hristijanizovani oblik starog slovenskog praznika posvećenog mitskom pretku porodice ili porodičnim precima uopšte. Slaviti slavu znači održavati vezu sa precima i poreklom.
Na dan slave u dom dolaze članovi porodice i prijatelji da sa domaćinom, u ljubavi i veselju, proslave sveca zaštitnika tog doma.
A šta su ljudi koji su nekada išli u goste za slavu nosili domaćinima?
Što se poklona tiče, u davna i skromnija vremena, na poklon se nosilo ono što su gosti ručno izradili – kolači, testo, hleb, ali prikladno je bilo i vino, rakija, jabuke, brašno… Ukratko, nešto što oni koji idu u goste već imaju i što ih neće mnogo koštati.
Kao prigodan poklon mogao je da prođe i neki ručni rad – vezeni stolnjak, milje ili goblen, naročito ako dar dolazi od devojke stasale za udaju koja želi da se “pokaže”.
Prema ovim običajima, i danas bi mnogo prikladnije bilo domaćinu na poklon doneti bocu pića ili šećer, kafu, ratluk i slične stvari. Suština je u skromnosti, i u tome da se darodavac ne baca u troškove, jer to nije ni potrebno.
Slava je uvek praznik koji okuplja porodicu i prijatelje koji oko trpeze razmenjuju šale, priče i anegdote… sve u dobrom raspoloženju i nezaobilaznu čašicu (ili dve).
Zato, kada ovih dana budete pripremali svoju slavu, ili išli kod nekoga u goste, ne zaboravite da ponesete pre svega dobro raspoloženje. Ono je nekada važnije od skupih poklona!

Ovo je najjezivija srpska izreka! Mnogi nisu ni svesni njenog jezivog značenja, korene vuče iz doba Osmajlija
Ova izreka se spominje u našoj poznatoj srpskoj pesmi

Kuda je išao put cara Dušana kroz Srbiju? Tragovima vladara koji je sanjao carstvo
Srpski car Dušan nije imao jednu prestonicu, ni jednu stazu. Njegov put bio je mapa naraslog carstva, isprepleten crkvama, tvrđavama i granama moći koje su se pružale ka jugu i istoku.

Šapat hrasta i krst u kori: Kako drvo postaje sveto u Srbiji?
U srcu srpske tradicije ne stoji crkva, već drvo. Sa uklesanim krstom, zapis čuva uspomene na molitve pod otvorenim nebom i tišinu u kojoj su ljudi verovali da Bog sluša.

Mnogi misle da je bila najbolji diplomata kojeg je naša zemlja imala: Vreme ne briše ono što je uradila za Srbiju
Istorija pamti najvoljeniju srpsku caricu Milicu koja je učinila ogromnu žrtvu za Srbiju.

"Kad sam stao pred Hitlera uspaničio sam se, a stisak njegove ruke..." Andrić zahtevao da nestanu dokazi o susretu koji je Jugoslaviju zavio u crno (FOTO)
„Još od ranog jutra pripremao sam se za ovaj izuzetan doživljaj. Ostani priseban, pokušavao sam sam sebe da smirim, ali kada sam se u pratnji šefa protokola našao pred Hitlerom, počeo sam da gubim prisebnost i gotovo panično zaželeo da se ovaj strogo protokolarni čin što pre završi“.
Komentari(0)