Letnja slava u šljiviku: Kako su se nekada slavile Presvete, Ognjena Marija i Ilindan u selima Srbije
U avgustu, kad šljive počnu da zru, a zemlja miruje pred jesen, srpska sela obeležavala su letnje slave pod vedrim nebom – često u šljiviku, pod krošnjama koje su svedočile i molitvama i veselju. Ove slave nisu bile samo verski čin – one su bile i zavet, i porodični sabor, i kolektivna molitva naroda koji je znao da živi u ritmu prirode.
Zavetne slave – narodna liturgija na otvorenom
U mnogim selima, naročito u brdsko-planinskim krajevima Srbije, običaj je bio da svaka porodica ima "zavetnu slavu" – praznik koji se slavio izvan kuće, najčešće pod drvetom, kod bunara, u šumi ili na njivi. Presveta Bogorodica (28. avgust), Ognjena Marija (30. jul / 17. jul po starom kalendaru) i Sveti Ilija (2. avgust) bile su najčešće izabrane kao zaštitnice od groma, požara, bolesti i suše.
Slava pod drvetom – domaćin, krst i kazan
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Možda vas zanima:
VEROVANJE NAŠIH STARIH Ubacite ovo u slavski kolač i pratiće vas sreća cele godine
Mnogi veruju da bez njega slavski kolač nije potpun.
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Slava se obično slavila ispod starog drveta, najčešće kruške, šljive ili hrasta, gde se postavljao drveni krst, ikonа i sveća. Prinosio se koljiv (žito), lomio se slavski kolač, a jelo se iz jednog kazana – obično pasulj, paprikaš ili kuvano meso. Domaćin bi odabrao "kumove slave" koji bi nosili krst i pomagali u molitvi i pripremi.
Presveta u šljiviku – kad se nebo moli za rod
Posebno je zanimljiv običaj iz Vojvodine i Šumadije, gde se Presveta Bogorodica slavila među šljivama, jer se verovalo da će godina biti rodna ako se toga dana ne dira grana i ne otresa plod. Sve se radilo tiho, pobožno, bez psovki i svađe – jer "Presveta sve vidi i pamti".
Ognjena Marija – dan kad se ništa ne dira
Za Ognjenu Mariju narod je verovao da je stroga i da se tog dana ne sme ništa raditi rukama – ni prati, ni kopati, ni mesiti. Ko bi prekršio to pravilo, rizikovao bi požar ili nesreću u porodici. Iako je zvanično dan svetiteljke, običaji su duboko vezani za pagansko poštovanje vatre, što se vidi i u narodnim poslovicama: „Ko Ognjenu ne poštuje, kuća mu izgori.“
Foto: Rina
Ilindan – prvi grom jesenjeg neba
Ilindan je bio znak da leto polako zalazi. U nekim selima toga dana se nije kupalo, jer se verovalo da se svetac premešta „u goru“ i da voda postaje „hladna i mrtva“. Takođe, toga dana su devojke prestajale da idu bose, a domaćini su sabirali seno – jer "što se tada ne pokupi, propada".
Zanimljivosti i verovanja
– Slava u voćnjaku često je bila povezana s molitvom za plodnu godinu, bez grada i suše.
– Ikone su se nosile iz kuće u šljivik, uz pratnju celog domaćinstva, čak i ako je to bio samo jedan sto i stara klupa.
– Na dan letnje slave, domaćin nije smeo da viče ni da se ljuti – verovalo se da bi mogao „ceo rod da izgori“.
– Ako bi padala kiša, smatralo se da je to znak da je molitva primljena i da će zemlja biti blagoslovena.
Letnje zavetne slave u šljiviku danas su retkost, ali još ponegde opstaju – ne kao turistička atrakcija, već kao tiho podsećanje da je vera nekad živela u senkama drveća, u šakama koje lome kolač i u srcima koja pamte više nego što govore.
NIJE SAMO BELA ZABRANJENA: Ovo izbegavajte na tuđem venčanju
Kada idete na nečije venčanje, postoji određen kodeks oblačenja koji bi trebalo da ispoštujete.
Ovaj običaj na sahranama u Srbiji predstavlja veliki greh
U nekim krajevima Srbije, za pogreb su vezani brojni suvišni i štetni običaji.
DRŽAVNIK SA NAJVIŠE LAŽNIH IMENA: Kako je Broz postao Tito?
Doživotnog predsednika SFRJ u zemlji, a i svetu neodvojivo je uz ime i prezime pratio nadimak "Tito". Međutim, malo je poznato koliko je Josip Broz uopšte koristio različitih pseudonima i kako je nastalo najpoznatije.
Zašto se u manastir Ostrog nose vunene čarape?
Vernici već vekovima donose vunene čarape u manastir Ostrog. Ovo je priča o čudu, simbolici i narodnom verovanju koje traje do danas.
Tišina pre Aranđelovdana: Šta se u kući ne dira kad praznik dolazi sam
Sveti Arhangel Mihailo u srpskom narodu ne dolazi uz pesmu i veselje – već uz tišinu, poštovanje i red u kući. U danima pred praznik, ne viče se, ne raspravlja i ništa se iz doma ne iznosi bez potrebe
Komentari(0)