Momo Kapor, jedan od najpoznatijih srpskih književnika i slikara, bio je poznat po svojim delima koja su plenila iskrenošću i toplinom.
Njegove knjige često su protkane autobiografskim detaljima, ali jedan deo njegovog života, posebno vezan za ljubav, ostao je skriven od šire javnosti. Jedan od tih detalja odnosi se na njegovu mladalačku vezu s Parižankom po imenu Izabel, koja je ostavila dubok trag u njegovom stvaralaštvu.
Ljubav u Parizu
Kapora je tokom svojih studentskih dana u Beogradu privlačila francuska kultura i umetnost. Njegova fascinacija Parizom kulminirala je tokom jedne posete, kada je upoznao Izabel, mladu studentkinju književnosti s kojom je proveo nekoliko meseci istražujući ulice Pariza, kafiće i muzeje. Njihova ljubav bila je spontana, puna strasti i umetničke inspiracije, ali i osuđena na daljinu.
Možda vas zanima:
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Možda vas zanima:
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Možda vas zanima:
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Dok je umirao, ona njegovu ruku nije ispuštala: Poslednji dani Mome Kapora slamaju srce, ovako je zaista izdahnuo
- Ono što sam najviše volela kod Mome bio je njegov odnos prema životu uopšte, jer je bio najveći pobornik lepote i proizvodio je radost oko sebe i uživao u njoj - rekla je o svom saputniku Ljiljana Kapor.
Pisanje pisama kao veza na daljinu
Nakon povratka u Beograd, Kapor i Izabel su ostali u kontaktu putem pisama. On je pisao o svom životu u Beogradu, umetničkim težnjama i razmišljanjima, dok je ona delila svoja iskustva iz Pariza. Pisma su bila protkana njihovim planovima da se ponovo sretnu, ali i refleksijama o prolaznosti ljubavi i života.
Prema nekim svedočanstvima, ta pisma bila su inspiracija za neka od Kaporovih kasnijih dela, posebno za romane Una i Zoe. Izabel je bila prototip za mlade, slobodne i neuhvatljive žene koje se često pojavljuju u njegovim knjigama.
Kraj jedne romanse
Njihova veza nije opstala – daljina i različiti putevi života razdvojili su ih. Ipak, Kapor je uvek govorio o toj ljubavi s toplinom, naglašavajući kako je ona bila "lekcija o prolaznosti i lepoti trenutka." Postoji priča da su se decenijama kasnije sreli u Parizu, potpuno slučajno, na jednoj izložbi. Susret je bio kratak, ali dirljiv, što je Kapora podstaklo da napiše nekoliko eseja o ljubavi i sudbini.
Uticaj na stvaralaštvo
Iako nije često govorio o ovoj priči javno, tragovi Izabel mogu se naći u njegovim delima. Njegovi likovi žena, posebno u romanima, odišu slobodom i tajnovitošću koje je Momo možda prepoznao u svojoj Parižanki. Izabel je za njega ostala simbol mladalačke strasti, nesputanosti i umetničke inspiracije.
Ova priča o Momovoj ljubavi u Parizu nije samo deo njegovog života – ona je odraz njegove umetničke duše i sposobnosti da u svemu pronađe lepotu i emociju. Njegovi čitaoci i dalje prepoznaju te nijanse u njegovim delima, koja su obeležena ljubavlju prema životu, umetnosti i ljudima.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)