„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
Životna priča
Momo Kapor rođen je 8. aprila 1937. u Sarajevu. Još kao dete preživeo je tragediju – u bombardovanju grada poginule su mu majka i baka, dok je on preživeo zahvaljujući majci koja ga je zaštitila svojim telom. Nakon rata preselio se u Beograd sa ocem, gde će provesti najveći deo života.
Studirao je slikarstvo na Likovnoj akademiji u Beogradu, u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Iako školovani slikar, brzo se okrenuo pisanju i novinarstvu. Postao je autor brojnih romana, zbirki priča, eseja i putopisa, a mnoga svoja dela i sam je ilustrovao.
Možda vas zanima:
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Možda vas zanima:
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Možda vas zanima:
Zabeleženo uz čašu vina: Kafanski razgovori koji su ušli u književnost
Stevan Sremac, jedan od najvoljenijih pripovedača srpske književnosti, nije sedeo u sobama s perom u ruci – on je slušao, beležio i oblikovao priče iz samog srca naroda. Njegove kafanske beležnice postale su književna riznica života, jezika i duha Srbije s kraja 19. veka.
MOMO KAPOR JE TO GENIJALNO OPISAO: Ovako se baš svaka Srpkinja svađa na moru
Čuveni Momo Kapor je primetio jednu vrlo zanimljivu stvar kada žena pokušava da se raspravlja sa mužem
Pisac i slikar
Njegovo delo uvek je bilo obeleženo toplinom, humorom i ironičnim pogledom na život. Napisao je preko četrdeset knjiga, među kojima su najpoznatije Una, Beleške jedne Ane, Foliranti, Zoe, Knjiga žalbi i Magija Beograda. Bio je i cenjeni slikar, izlagao je u galerijama širom sveta, ali je u narodu ostao najviše upamćen kao pisac koji je umeo da zabeleži duh Beograda i Jugoslavije druge polovine 20. veka.
Citati koji su ga obeležili
Momo Kapor je umeo da u jednoj rečenici kaže više nego mnogi u knjigama:
„Beograd nije grad, to je način života.“
„Život je ono što ti se događa dok praviš druge planove.“
„Ljubav je kad ti se tresu kolena, a ne ruke.“
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole, već samo za one koje mi volimo.“
Njegove rečenice postale su deo svakodnevnog govora, jer su istovremeno jednostavne i mudre, duhovite i gorke.
Beograd u srcu
Kao hroničar beogradskog života, Kapor je ovekovečio duh kafana, boemije i neobičnih junaka iz grada. U svojim pričama spojio je sentimentalnost i ironiju, a Beograd je u njegovim knjigama dobio lik živog bića:
„U Beogradu se ne živi da bi se živelo, već da bi se pripovedalo.“
Zanimljivosti i anegdote
Njegove knjige bile su bestseleri širom Jugoslavije, a prevodile su se na mnoge jezike. Osim romana i priča, pisao je i eseje o svakodnevnom životu, ljubavi, umetnosti i prolaznosti. Bio je „pisac običnog čoveka“, a istovremeno i hroničar epohe.
Nasleđe
Momo Kapor preminuo je 3. marta 2010. u Beogradu, a sahranjen je u Aleji zaslužnih građana. Danas ostaje jedan od najčitanijih srpskih pisaca, pisac koji je umeo da pronađe poeziju u svakodnevici i da je prenese na papir.
„Ništa nije trajno, osim privremenog.“
3 NAJSNAŽNIJE IKONE u Srbiji treba da ima svaki dom: Jedna leči, druga štiti decu, a treća donosi mir
U pravoslavnoj tradiciji, ikona nije samo slika na zidu - ona je prozor u duhovni svet, veza sa svecem kome se molimo i znak Božije prisutnosti u domu.
"Posle toga će ĐAVO DA TE KUŠA": Poznati sveštenik otkrio koji je jedini uslov za pričešće
Na svom najnovijem snimku na Instagramu, gde je izuzetno aktivan i ima veliki broj pratilaca, Otac Predrag Popović govorio je o tome šta je zapravo jedini i pravi uslov da bi se vernici pričešćivali. Njegove reči izazvale su veliku pažnju jer, kako kaže, sve drugo može da se ispoštuje spolja, ali bez ovoga pričešće nema smisla.
Kako se nekad čuvala so do zime: Verovanja o „tihoj hrani“ u danima pred sneg
U srpskoj tradiciji, so nije bila samo začin – već amajlija, lek, zaštita i simbol postojanosti. U novembru se posebno pazilo kako se so nosi, gde se drži i kada se daje
ŽESTOKE KAZNE CARA DUŠANA: Evo kako biste prošli u njegovo vreme ako vas uhvate u preljubi ili krađi!
Ove kazne bi i današnji svet dovele u red
Znate li koja je razlika između prosidbe i veridbe?
Buduća mlada može dobiti čak tri prstena!
Komentari(0)