Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.
Od Vršca do Bečke akademije
Pavle – Paja Jovanović rođen je 1859. godine u Vršcu, u porodici fotografa. Njegov dar za crtanje primećen je još u detinjstvu, kada je skicirao lica sugrađana i scene iz svakodnevnog života. Presudni trenutak dogodio se kada je crkveni slikar Nikola Aleksić video njegove radove i preporučio ga za umetničko školovanje.
Sa samo 16 godina primljen je na Bečku akademiju umetnosti, gde je bio jedan od najboljih studenata i ubrzo stekao nadimak „srpski princ slikarstva“.
Možda vas zanima:
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić
Možda vas zanima:
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić
Možda vas zanima:
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.
MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić
Istorijske slike i putovanja za autentičnost
Paja je postao poznat po grandioznim istorijskim kompozicijama poput Seobe Srba, Takovskog ustanka i Krunisanja cara Dušana. Njegova posvećenost autentičnosti bila je legendarna – za pripremu jedne slike putovao je po Balkanu, skicirao narodne nošnje, proučavao oružje i arhitekturu.
Jedna anegdota kaže da je, dok je radio na Seobi Srba, nosio beležnicu i olovku čak i u kočiji, da bi zapisao svaki detalj nošnje koji je primetio kod putnika ili prolaznika. Smatrao je da „ni jedan nabor odore ne sme biti slučajan“.
Portretista elite i dolazak u Beograd
Njegov talenat brzo je prepoznala evropska aristokratija. Paja je slikao careve, vojskovođe, ministre i bogate mecene. Portret cara Franje Josifa I bio je među njegovim najcenjenijim radovima, a čuveni su i portreti kralja Aleksandra Obrenovića i kraljice Drage.
Prvi zabeleženi dolazak Paje Jovanovića u Beograd dogodio se oko 1910. godine, kada je na poziv kralja Petra I posetio glavni grad u vreme značajnih kulturnih događaja. Iako je živeo u Beču, ovaj boravak učvrstio je njegovu vezu sa domovinom i otvorio put ka saradnji sa srpskom kulturnom i političkom elitom.
Anegdote i lični život
Paja Jovanović bio je poznat po eleganciji i pedantnosti – atelje mu je bio uređen poput salona, sa pažljivo raspoređenim predmetima, jer je verovao da red podstiče stvaralaštvo. Tokom boravka u Beču, često je organizovao mala okupljanja za umetnike, diplomate i glumce, gde su se vodile duge rasprave o umetnosti i politici.
Zabeležena je i priča da je jednom, tokom rada na portretu, odbio da nastavi slikanje dok mu model nije doneo autentični komad nakita iz porodične kolekcije, jer „sve što je na slici mora biti stvarno“.
U kasnijim godinama oženio se bečkom glumicom Herminom Muni Dauber, sa kojom je delio ljubav prema umetnosti i putovanjima.
Nasleđe i poslednje delo
Iako je živeo u Beču, Parizu i Londonu, Beograd je smatrao svojim domom. Svoj legat – zbirku slika, nameštaja i ličnih predmeta – ostavio je Muzeju grada Beograda. Danas se deo te ostavštine može videti u Legatu Paje Jovanovića u samom centru Beograda, koji čuva sećanje na čoveka koji je istoriju i ljude pretvarao u umetnost.
Paja Jovanović je umro 30. novembra 1957. godine u Beču.
Njegovo poslednje delo, Buket crvenih ruža, nastalo je neposredno pred kraj života. Za razliku od grandioznih istorijskih scena po kojima je bio poznat, ova intimna slika nosi jednostavnost i tišinu oproštaja – kao da je veliki slikar svoj poslednji potez kistom posvetio miru, a ne dramama prošlih vekova.
KAKO DA NAPRAVITE SAVRŠENE UKRASE ZA SLAVSKI KOLAČ: Iz manastira stižu saveti sa kojima ne možete pogrešiti
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže,listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere.
Beli jelen sa Lovćena doveden u Šumadiju: Dušan iz sela Brzan ima jedinstvenu farmu na kojoj gaji divljač - jedan lepotan posebno se ističe
Umesto da na svom imanju gaji krave, ovce i drugu uobičajenu stoku, Dušan Kostić iz sela Brzan, na pola puta izmedju Batočine i Jagodine, postao je jedinstven stočar u Srbiji. Sasvim neobična farma ovog domaćina prostire se na preko deset hektara zemlje i samo na njoj možete videti retke primerke belih jelena, srne i jelena lopatare. Među njima se posebno ističe retki beli jelen lopatar, doveden sa Lovćena. Dušan je uspeo da ispuni sve zakone i uredbe, kako bi se bavio ovom vrstom posla, a to je uzgoj divljači.
Zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika? 5 grešaka koje mnogi prave, a da toga nisu ni svesni
Ezoteričari otkrivaju zašto nikako ne valja nositi odeću pokojnika.
DA LI SE OVE GODINE POSTI ZA ARANĐELOVDAN? Evo šta smete da imate na slavskoj trpezi
U 2025. godini Aranđelovdan pada u petak, pa je trpeza posna, uz dozvoljenu upotrebu ribe.
Ovih 8 poklona nikako ne valja nositi za slavu: Veruje se da donose bedu i nesreću
Prema narodnom verovanju, postoji 8 poklona koje nikako ne valja nositi kao poklon za slavu.
Komentari(0)