MISTERIJA SLIKE SRPSKOG SLIKARA Đorđe Krstić je ovim delom ušao u istoriju umetnosti EVO ŠTA ZAPRAVO SIMBOLIZUJE TAJANSTVENA ŽENA!
19. aprila 1851. godine rođen je veliki srpski slikar Đorđe Krstić

Đorđe Krstić je pored Uroša Predića i Paje Jovanovića bio jedan od najznačajnijih predstavnika srpskog realizna i likovne umetnosti uopšte, no čini se da nikada nije postao prepoznatljiva umetničko-istorijska ličnost kao pomenuta dva srpska umetnika.
Krstić je rođen u Staroj Kanjiži gde je završio osnovnu školu. Gimnaziju je započeo u Sremskim Karlovcima, a četiri razreda nastavio je u Beogradu. Prešao je zatim na beogradsku Bogosloviju, kao blagodejanac mitropolita Mihaila. Tu se Krstić vezao za crkveno slikarstvo.
Jedna od najznačajnijih slika velikog umetnika je i slika "Utopljenica", koju je naslikao u Minhenu 1879. godine.
Možda vas zanima:

Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića
Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.

Možda vas zanima:

Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića
Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.

Možda vas zanima:

Od Seobe Srba do kraljevskog ateljea – put Paje Jovanovića
Među srpskim slikarima, ime Paje Jovanovića zauzima posebno mesto. Njegove raskošne istorijske kompozicije i majstorski portreti osvojili su evropske galerije i dvorove, a njegovo ime postalo sinonim za spoj umetnosti, preciznosti i kosmopolitskog duha.

Slika "Utopljenica" nastala je kao likovni komentar na stihove Jovana Jovanovića Zmaja kojim je opisao događaje iz Bosansko – hercegovačkog ustanka: "Šta je bilo? Nije ništa. Evropi na ugled".
Đorđe Krstić je svoje delo prvi put predstavio javnosti u Minhenu na izložbi Akademije, gde je i nagrađen bronzanom medaljom.
Najveća zanimljivost je da je upravo ovom slikom Đorđe Krstić ušao u srpsku istoriju umetnosti i kulturni život devetnaestovekovne Srbije.
Slika "Utopljenica" ima dublje značenje nego što na sam pogled možemo zaključiti. Lako se može zaključiti da je prikazana žena Srpkinja sa prostora Bosne ili Hercegovine.
Podsetimo da je Krstiću kao inspiracija poslužilo stradanje srpskog naroda na teritoriji Hercegovine, kako bi pobudio ljudski um i osećanja.
Ipak, sva misterija slike je razmiljanje o razlogu zbog kog se nesrećna žena utopila. Krstić celu priču ostavlja nedorečenom tenije želeo da ispriča priču, već da radoznali posmatrač zaključi i razmisli o stradanju jedne žene.

Bila je oličenje lepote bivše Jugoslavije, stigla do Holivuda, pa zbog muža odustala i promenila veru i ime: Jedva umakla nacistima, a umrla je u mukama
Jedna od najuspešnijih glumica bivše Jugoslavije preminula je tragično. Njen san je bio da ode u Holivud, ali je zbog ljubavi odustala. Ovo je priča o Iti Rini.

Svoju sudbinu predvideo je rečima "po meni se ništa neće zvati": A kada je umro na nebu se desilo pravo čudo
U Beograd je stigao poslednjim Lastinim autobusom iz Sarajeva, a u džepu je imao samo ključ od stana koji je bio zapaljen

ZAŠTO SE LJUDI NA SRĐEVDAN KRIJU OD VUKOVA I KAKO SE PRORIČE ZIMA: Najstarija srpska verovanja 20. oktobra!
Srđevdan, praznik Svetih mučenika Sergija i Vakha, je važna jesenja slava, a u narodu se veruje da je to poslednji dan jesenjeg sunca. Otkrivamo zašto se sveci smatraju zaštitnicima od vukova i po kakvim se znakovima iz prirode gata kakva nas zima čeka.

GDE SE KRILA RIZNICA CARA DUŠANA I ZAŠTO NIKO NE SME DA UĐE U PEĆINU VLAŠKOG MAGA: Zlatno blago Srbije!
Legende o zakopanom blagu kruže vekovima. Ovo su najneverovatnije priče o skrivenim trezorima srpskih vladara, a jedna pećina u Istočnoj Srbiji navodno krije neprocenjivo bogatstvo koje čuva magija.

ZAŠTO SU SRBI PALILI KUĆE POSLE POBEDE I KAKO SU U KRAGUJEVCU PREVARILI NEMCE: Nepoznata priča o 21. oktobru!
Kragujevačka tragedija 21. oktobra je simbol stradanja, ali iza nje se krije manje poznata priča o srpskom inatu i sabotaži. Ovo je istina o tome kako su se civili svetili Nemačkim okupatorima u danima užasa.
Komentari(0)