U ravnom Banatu, između sela Omoljica i Banatski Brestovac, krije se prava mala prirodna riznica – Ponjavica. Udaljena svega petnaestak kilometara od Pančeva, ova močvara duga oko 13 kilometara i široka tridesetak metara, već vekovima prkosi vremenu i ljudskim preobražajima pejzaža. Zbog svoje lepote i vrednosti proglašena je zaštićenim parkom prirode još 1995. godine.
Banatska močvara bez početka i kraja
Ono što Ponjavicu čini posebnom jeste činjenica da ona nema jasno definisan izvor ni ušće. Ne zna se da li je reka, jezero ili močvara – ona je sve to zajedno. Površina rezervata iznosi oko 300 hektara, a u samom srcu skriva se i malo ostrvo, površine ispod jednog hektara, koje se smatra najdragocenijim delom parka.
Raj za ptice i biljke
Možda vas zanima:
REZERVAT PRIRODE NADOMAK BEOGRADA Pobegnite od gradske buke u pravi mali raj na Dunavu (FOTO)
Poznata je kao ostatak plavnih šuma koje su nekada dominirale dunavskim adama.
NASLEĐE DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA U ovom manastiru bili su zatočeni patrijarh Gavrilo Dožić i čuveni vladika Nikolaj Velimirović
Manastir se ominje u mnogim ranim dokumentima i pretstavlja jedan od najstarijih arheoloških spomenika Pančeva.
Možda vas zanima:
REZERVAT PRIRODE NADOMAK BEOGRADA Pobegnite od gradske buke u pravi mali raj na Dunavu (FOTO)
Poznata je kao ostatak plavnih šuma koje su nekada dominirale dunavskim adama.
NASLEĐE DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA U ovom manastiru bili su zatočeni patrijarh Gavrilo Dožić i čuveni vladika Nikolaj Velimirović
Manastir se ominje u mnogim ranim dokumentima i pretstavlja jedan od najstarijih arheoloških spomenika Pančeva.
Možda vas zanima:
REZERVAT PRIRODE NADOMAK BEOGRADA Pobegnite od gradske buke u pravi mali raj na Dunavu (FOTO)
Poznata je kao ostatak plavnih šuma koje su nekada dominirale dunavskim adama.
NASLEĐE DESPOTA STEFANA LAZAREVIĆA U ovom manastiru bili su zatočeni patrijarh Gavrilo Dožić i čuveni vladika Nikolaj Velimirović
Manastir se ominje u mnogim ranim dokumentima i pretstavlja jedan od najstarijih arheoloških spomenika Pančeva.
Ponjavica je pravi ptičji raj. Ovde se mogu videti čaplje, liske, patke, gnjurci i mnoge druge vrste močvarnih ptica. Stanište je i za vidre, dok u vodi obitavaju šaran, som i štuka. Vegetaciju krase lopoč, barska perunika i druge retke močvarne biljke, a posebnu vrednost ima i vodena paprat, zaštićena vrsta.
Ljudi i Ponjavica
Stanovnici okolnih sela Ponjavicu doživljavaju kao „Banatsku Amazonu“. Vekovima je hranila ribare i bila mesto okupljanja. Danas je sve više i izletište – ovde se dolazi na pecanje, vožnju čamcem ili šetnju stazama kroz gustu trsku i šumarak. Uređene staze i vidikovci privlače ljubitelje prirode i fotografe.
Problemi i izazovi
Iako čuva veliku prirodnu vrednost, Ponjavici preti opasnost – nagomilani mulj. Procene govore da se u njenom koritu nalazi više od milion kubnih metara mulja. Ako se ne preduzmu mere, postoji rizik da se ova močvara postepeno ugasi. Zato se povremeno organizuju akcije uređenja plaža i čišćenja obala, u kojima učestvuju lokalni ljudi i volonteri.
Tragovi prošlosti
Na Ponjavici se nalazi i zanimljiv istorijski spomenik – Stari most kod sela Pločica, podignut još u vreme Marije Terezije, krajem XVIII veka. Danas je zaštićen kao kulturno dobro, iako više nema saobraćajnu funkciju, ostaje svedočanstvo o istoriji ovih krajeva.
Apartman 30 evra, a čitava kuća za 60: Planina u srcu Šumadije je prava oaza mira za svačiji džep
Osim što je prava prirodna oaza, koja odiše mirom i lepotom, planina Kosmaj je takođe i prava riznica kad je u pittanju kulturno-istorijsko nasleđe
Besna Kobila: Planina na koju zimi ne juri niko, ali je pamte svi koji dođu
Iznad Vranja, na jugoistoku Srbije, postoji planina koju retko ko spominje u zimskim ponudama, ali upravo zato pruža ono što je danas najtraženije – mir, sneg i pogled bez gužve
Golija zimi: Planina koja nije za turiste u žurbi
U doba kada svi traže ski-centre i atrakcije, Golija ostaje tiha, pokrivena snegom, okrenuta ka ljudima koji žele da pobegnu – ne od zime, već od buke
Pešterska visoravan zimi: Gde tišina ima boju snega, a vetar zna imena ljudi
Na visoravni između Sjenice, Tutina i Novog Pazara, u selima razbacanim među snežnim brežuljcima, vreme stane, a čovek se seti kako izgleda dan bez žurbe, buke i signala
Pusta Reka: Zaboravljena dolina juga Srbije, gde reka ćuti, a priroda još govori
Između Bojnika, Medveđe i Lebana prostire se dolina Puste Reke – geografski skriveni deo juga Srbije, siromašan po brojevima, ali bogat istorijom, prirodom i tišinom koju ne kvare autobusi
Komentari(0)