IKONA BOGORODICE PEĆKE Veruje se da je učinila mnoga čuda, narod je iz milošte zove Krasnica Pećka (FOTO)
U Crkvi Bogorodice Odigitrije manastira Pećka Patrijaršija u bogato ukrašenom tronu stoluje čudotvorna ikona Bogorodice Pećke kojoj verni narod na poklonjenje dolazi već osam vekova.

Кrasnica Pećka, kako je narod iz milošte zove, jedna je od najvećih srpskih svetinja koju je naš Sveti Sava dobio na dar prilikom hirotonije u prvog srpskog Arhiepiskopa.
Lik Bogorodice Pećke živopisao je apostol i jevanđelist Luka u Getsimaniji kraj groba Presvete Bogorodice, 48. godine.
Narod veruje da je ikona Majke Božje učinila mnoga čuda u gradu Peći i uopšte u narodu: sačuvala ga od kolere, bila mu uteha u vekovima robovanja, radost u žalosti, lekar u bolesti, prijatelj u nevolji, ohrabrenje u stradanju i na samrti. Srbi su je oduvek bezgranično voleli, Turci se odnosili prema njoj korektno i sa poštovanjem, a i Albanci su prema ikoni gajili strahopoštovanje.
Možda vas zanima:

HTELI DA NAM UNIŠTE VEKOVE Bogorodica Ljeviška, ranjena lepotica vršnjakinja Notr Dama, paljena i skrnavljena ali i dalje prelepa! (FOTO)
Navršilo se 20 godina od nereda na Kosovu i Metohiji nazvanim “martovski pogrom”, tokom kog su Albanci, najpre u Kosovskoj Mitrovici, a zatim i u drugim delovima Kosova i Metohije, organizovali proterivanje Srba, uništavanje njihove imovine i verskih objekata.

PUTOVANJA Kosovo, zemlja nitima vezana za nebo i svaku srpsku dušu!
Šta je Kosovo za Srbina znamo tek kada nogom kročimo u ovu Svetu zemlju. Raskošna srednjovekovna umetnost koju smo podarili Evropi, crkve i manastiri nestvarne lepote. Svaki Srbin sa Kosova odlazi sa ponosom u duši i saznanjem koliko smo zapravo veliki narod.
Možda vas zanima:

HTELI DA NAM UNIŠTE VEKOVE Bogorodica Ljeviška, ranjena lepotica vršnjakinja Notr Dama, paljena i skrnavljena ali i dalje prelepa! (FOTO)
Navršilo se 20 godina od nereda na Kosovu i Metohiji nazvanim “martovski pogrom”, tokom kog su Albanci, najpre u Kosovskoj Mitrovici, a zatim i u drugim delovima Kosova i Metohije, organizovali proterivanje Srba, uništavanje njihove imovine i verskih objekata.

PUTOVANJA Kosovo, zemlja nitima vezana za nebo i svaku srpsku dušu!
Šta je Kosovo za Srbina znamo tek kada nogom kročimo u ovu Svetu zemlju. Raskošna srednjovekovna umetnost koju smo podarili Evropi, crkve i manastiri nestvarne lepote. Svaki Srbin sa Kosova odlazi sa ponosom u duši i saznanjem koliko smo zapravo veliki narod.
Možda vas zanima:

HTELI DA NAM UNIŠTE VEKOVE Bogorodica Ljeviška, ranjena lepotica vršnjakinja Notr Dama, paljena i skrnavljena ali i dalje prelepa! (FOTO)
Navršilo se 20 godina od nereda na Kosovu i Metohiji nazvanim “martovski pogrom”, tokom kog su Albanci, najpre u Kosovskoj Mitrovici, a zatim i u drugim delovima Kosova i Metohije, organizovali proterivanje Srba, uništavanje njihove imovine i verskih objekata.

PUTOVANJA Kosovo, zemlja nitima vezana za nebo i svaku srpsku dušu!
Šta je Kosovo za Srbina znamo tek kada nogom kročimo u ovu Svetu zemlju. Raskošna srednjovekovna umetnost koju smo podarili Evropi, crkve i manastiri nestvarne lepote. Svaki Srbin sa Kosova odlazi sa ponosom u duši i saznanjem koliko smo zapravo veliki narod.
S vremena na vreme ikona je nošena po srpskim krajevima, gdje je posećivala domove vernika, u njima konačila i pred njom su čitane danonoćne molitve. Pre sedamdeset godina bila je i u Beogradu, neobično svečano dočekana, o čemu je pisala sva tadašnja štampa. Кasnije je posetila i Zemun. Ovoj ikoni je posvećen poseban Akatist, delo mitropolita Mihaila iz 1894. godine. U njemu je i pripjev: Raduj se zaštitnice i spasiteljko roda srpskoga, krstonosnoga! U Peći je u prošlosti na praznik ikone Bogorodice Pećke čudotvorna ikona nošena u litiji kroz grad, od kuće do kuće srpskih domaćina koji su je svečano dočekivali.
Ikona je nošena u najudaljenije gradove Stare Srbije; tada bi se njen svešteni hod sprovodio uz najsvečanije litije. No, iako su litiju zabranili komunisti 1947, narod joj je i dalje sa nepokolebljivom verom prilazio i dobijao isceljenja i duševnu utehu: gluvi su dobijali sluh, nemi govor, hromi hod – sve po svedočenju sestara, koje sva čuda koja proishode od nje, verno zapisuju.
Кada je Sv. Stefan Dečanski došao da primi Svetomiropomazanje radi vladavine, arhipastir Nikodim, prinoseći mu ikonu Pećku radi celivanja, video je od nje veliku svetlost koja je obasjavala srpskog monarha.
Jedno vreme, po volji ljudi, ikona je bila preneta u Moraču obitelj u Crnoj Gori, ali ne želeći to, vratila se u Pećku patrijaršiju, pokazavši se Patrijarhu Gavrilu (Rajiću), rekavši mu: Čedo Gavrilo, uzmi ikonu moju što je sada s desne strane i postavi je na moj presto.
Vekovima ona verno čuva svetu Pećku patrijaršiju, a njeno se staranje naročito osećalo tokom vremena turskog ropstva. Bila je – utešiteljka tokom robovanja, radost grada, prijatelj, lekar u bolesti, ohrabrenje u patnjama i smrti.
U ovoj čudotvornoj ikoni mučeničko Кosovo, a i sav srpski rod, vekovima kao zaštitnicu svoju ima Presvetu Djevu Mariju, koja posreduje pred Prestolom Sina svoga za sve one koji joj se obraćaju. Otuda je sav srpski narod beskrajno poštuje.
Pa i tokom pandemije koronavirusa, ikona Majke Božije Pećke izneta je iz trona u kome počiva te je nošena u krsnom hodu iznad spoljnih zidina drevne svetinje Pećke patrijaršije; Monahinje su je nosile iz pojanje molitve koju je sastavio rumunski Patrijarh Danilo. Ovo je bio prvi put nakon 40 godina da je ikona nošena u sveštenom ophodu izvan spoljnjih manastirskih zidina. Tom prilikom bogojavljenskom vodom kropljena je okolina uz pojanje Akatista Presvetoj Bogorodici Pećkoj.
Prvi dan po Spasovdanu, slavimo Pećku ikonu presvete Bogorodice.
(Opanak/Svetigora)

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)