JELO KOJE ĆE VAS VRATITI U DETINJSTVO Domaćice u Jugoslaviji pravile su ga često, a jako je jeftino za pripremu (VIDEO)
Neka jela su se stalno spremala, jer bez njih nisu mogli da zamisle dan.
Jugoslovenske domaćice imaju svoje razne specijalitete.
Neka jela su se stalno spremala, jer bez njih nisu mogli da zamisle dan.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
Miris detinjstva i simbol gostoprimstva, običaji i recept - Zašto je slatko od višanja poseban deo srpske kuhinje
Slatko od višanja jedan je od onih ukusa koji neodoljivo vraćaju u prošlost. Na stolovima srpskih domaćica ono je vekovima imalo posebno mesto – posluživano prvim gostima kao znak dobrodošlice i poštovanja. U mnogim krajevima Srbije i danas važi običaj da se gost na ulazu u kuću posluži kašičicom slatka i čašom hladne vode, što se smatralo gestom topline i uvažavanja.
Danas su mnoga jela zaboravljena.
Jugoslovenske gibančice na starinski način odsvojiće vaša srca i vratiti vas u stara vremena.
Gibančice ili savijačice staro su jugoslovensko jelo koje se ranije pravilo kada bi domaćicama ostao višak testa. Domaćinske kuće u davnim vremenima ništa nisu bacale, te su domaćice vešto koristile svu hranu.
Gibančice su bile omiljene kod dece, a starije generacije ih se i danas sećaju.
Sastojci:
- 2,5 dl mlake vode
- prstohvat soli
- brašno (otprilike)
Za nadev:
- sir
- meso
- salama ili šunka
Priprema:
U vodu sipati so, te dodati brašno tako da se dobije tvrđe testo. Nakon što se testo umesi, ostaviti ga da odtoji 5 do 10 minuta. Testo rastanjiti što više i istegliti ga. BLago ga premazati mašću ili uljem. Urolati testo, a potom iseći parčiće debljine 2 do 3 cm. Svakom parčetu stisnuti ivice kako bi se formirali slojevi.
Nakon završetka poslednje gibančice, prvu početi tanjiti oklagijom na oblik i veličinu tanjira.
Nadev staviti na jednu polovinu (sir, meso, salamu), preklopiti na pola, stisnuti ivice, prstima ili viljuškom.
Na ugrejanoj masnoći peći po dve gibančice ako su punjene. Ukoliko želite da budu prazne, onda ih ostavite u obliku tanjira.
*Ova količina testa dovoljna je za otprilike deset gibančica.
Jelo ratnika i čobana – Zaboravljena srpska energetska bomba sa planine
Kako je specijalitet od sira, kajmaka i kukuruznog brašna, simbolizujući snagu i izdržljivost, preživeo vekove i postao gastronomski izazov za moderne sladokusce.
Najjeftinija zimnica se pravi najbrže! Slasna ljutenica je pikantnija od ajvara, a možda već imate sve što vam treba
Ljutenica od šargarepe je tradicionalni, domaći namaz ili umak koji se sve češće vraća na naše trpeze, naročito kada želimo nešto brzo, zdravo i aromatično... a sprema se tako lako i od jeftinih sastojaka!
3 najlepša recepta za starinske (jeftine) oblande: Savršene za slavsku trpezu, a pun pleh košta samo 500 dinara
Jedan od najomiljenijih kolača među starijima svakako je oblanda, a ako je ovako napravite sigurno će vas vratiti nekoliko decenija u prošlost
KOLAČ KOJI SE ČUVA DVE NEDELJE: Zaboravljeni posni recept sa orasima naših baka, tajna mirisa i mekoće
U vremenima dugih postova, srpska trpeza je bila puna domišljatih recepata. Otkrivamo tajnu "Bakine torte" – izuzetno bogatog, ali potpuno posnog kolača koji se pravi bez jaja i mleka. Ovaj kolač, premazan medom i orasima, ostaje mekan i svež danima, zbog čega je bio idealna zimska poslastica za slavlja.
Srpkinje će biti oduševljene ovim starinskim receptom: Orasnice kakve smo jeli samo kod bake, pravo savršenstvo
Bilo da ih pravite za praznike, porodične okupljanja ili jednostavno za uživanje uz kafu orašnice su pravi izbor koji će osvojiti sve.
Komentari(0)