Domaće princes krofne kao iz poslastičarnice: Tradicionalni recept koji uvek uspeva

Teodora Tojagić

11:00

Gastronomija 0

Princes krofne su pravi klasik među poslasticama koje mame osmehe i kod dece i kod odraslih, njihova lagana, hrskava korica i bogati, kremasti fil od vanile čine ih savršenim izborom za svaku svečanu priliku, ali i za one dane kada jednostavno želite da se počastite

princes krofne
Privatna arhiva

Sastojci:

Za testo:

200 ml vode
200 g masti
200 g brašna
8 jaja

Za fil:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

1 l mleka
6 jaja (žumanca za fil)
10 kašika šećera
2 kašike gustina
6 kašika brašna
1 vanilin šećer

Za dekoraciju:

Šlag
Šećer u prahu

Priprema:

Testo: U lonac sipajte vodu, mast i malo soli, pa stavite da provri. Kada proključa, dodajte brašno uz konstantno mešanje dok ne dobijete homogenu masu. Ostavite da se smesa ohladi.

Dodavanje jaja: Umutite jaja, pa ih postepeno dodajte u ohlađenu smesu od brašna, sve vreme muteći mikserom.

Pravljenje krofni: Pomoću šprica istisnite smesu na pek papir obložen pleh, vodeći računa da ne budu previše blizu jer će narasti.

Pečenje: Pecite u rerni zagrejanoj na 200°C oko 10-15 minuta, a zatim smanjite na 180°C i pecite još 15-20 minuta. Nemojte otvarati rernu tokom pečenja. Kada su gotove, malo odškrinite vrata rerne da se krofnice postepeno prohladne pre nego što ih izvadite.

Filovanje: Presečene krofne napunite kremom i šlagom.

Priprema krema: Razmutite žumanca, gustin i brašno sa malo hladnog mleka. Ostatak mleka, šećer i vanilin šećer stavite da prokuvaju. Kada prokuva, sipajte razmućenu smesu i mešajte dok se krema ne zgusne. U ohlađeni krem dodajte margarin i sve dobro umutite.

Serviranje: Poklopite filovane krofnice gornjim delom i pospite ih šećerom u prahu.

 

Shutterstock/OsherR

Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“

Gastronomija

19:00

10 oktobar, 2025

Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading