Lekovito bilje u siru, mudrost u ukusu: Zanat sa obronaka Srbije
U srpskim krajevima, gde se pašnjaci spajaju s planinskim vetrovima i šumama punim lekovitog bilja, nastaju sirevi koji u sebi nose više od ukusa — oni nose duh predela. Dodavanje aromatičnog i lekovitog bilja u sir nije nova praksa, već povratak starim znanjima, gde se miris i zdravlje susreću u svakom zalogaju.
Kad bilje raste pored stada
U mnogim krajevima Srbije, naročito u brdsko-planinskim predelima kao što su Stara planina, Pešter, Golija, Fruška gora i Homolje, sirari dodaju bilje koje se prirodno nalazi na ispaši njihovih životinja. Vranilova trava, sremuš, kim, majčina dušica, bosiljak, beli i crni luk, pa čak i sušene paprike i ruzmarin — sve se to umeće u svež ili polutvrdi sir.
Veruje se da biljke pomažu varenju, čuvaju sir od kvarenja i daju posebnu notu koju ne možete pronaći u industrijskim verzijama.
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
TAJNA SAVRŠENE PROJE NIJE U SIRU: Zašto Šumadinci dodaju OVAJ SASTOJAK i kako je jedu naopako
U svakoj kući se sprema proja, ali samo se u nekim delovima Srbije zna istinski recept naših baka. Zaboravite sve što ste čuli – majstori šumadijske kuhinje kriju jedan dodatak, ali i čudan ritual konzumacije koji daje poseban "šmek".
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
TAJNA SAVRŠENE PROJE NIJE U SIRU: Zašto Šumadinci dodaju OVAJ SASTOJAK i kako je jedu naopako
U svakoj kući se sprema proja, ali samo se u nekim delovima Srbije zna istinski recept naših baka. Zaboravite sve što ste čuli – majstori šumadijske kuhinje kriju jedan dodatak, ali i čudan ritual konzumacije koji daje poseban "šmek".
Možda vas zanima:
Gastronomski pejzaž Srbije – od „špajzerske“ do „pite na sve načine“
Srbija je zemlja u kojoj se raznolikost prepoznaje ne samo po pejzažima i govorima, već i po hrani. Svaki kraj ima svoje specijalitete, a ponegde je cela kuhinja dobila nadimak koji je ostao u narodnom govoru. Od „škole roštilja“ u Leskovcu, preko „kuhinje pita“ u Sandžaku, do „špajzerske trpeze“ u Banatu – nazivi nisu slučajni, već su odraz prirode, istorije i navika stanovništva.
TAJNA SAVRŠENE PROJE NIJE U SIRU: Zašto Šumadinci dodaju OVAJ SASTOJAK i kako je jedu naopako
U svakoj kući se sprema proja, ali samo se u nekim delovima Srbije zna istinski recept naših baka. Zaboravite sve što ste čuli – majstori šumadijske kuhinje kriju jedan dodatak, ali i čudan ritual konzumacije koji daje poseban "šmek".
Ukus koji se pamti, i deluje
Kozji sir sa vranilovom travom ima blagu gorčinu i snažnu aromu, a koristi se u narodnoj medicini za olakšavanje varenja i ublažavanje stomačnih tegoba. Sir sa kimom — naročito u sjeničkom kraju — nekada je bio obavezni deo trpeze kod žena nakon porođaja, jer se verovalo da podstiče oporavak i snagu.
Sir sa sremušem, koji se pravi uglavnom u istočnoj Srbiji u proleće, poznat je po svom oštrom mirisu i osvežavajućem ukusu.
Sir sa paprikom i belim lukom: čuvar zime
U užičkom i zlatiborskom kraju pravi se specifičan sir u koji se umešavaju sušene paprike i beli luk — ne samo zbog ukusa, već i zbog dugotrajnije svežine. Ovaj sir se najčešće čuva u drvenim kacama i koristi kao deo zimnice. Kombinacija mlečne masti, kapsaicina iz paprike i antibakterijskog dejstva belog luka čini ovaj sir omiljenim u seoskim domaćinstvima.
Shutterstock
Narodna mudrost i savremeni ukus
Iako savremena istraživanja tek otkrivaju efekte biljaka u fermentisanim proizvodima, narodna praksa je odavno razumela njihove prednosti. Dodavanje bilja u sir nije bilo samo stvar ukusa, već i očuvanja. Neke domaćice i danas utrljavaju majčinu dušicu i bosiljak u unutrašnjost kalupa pre sipanja mleka, verujući da se time prenosi zdravlje celom domaćinstvu.
Recept iz narodne kuhinje: domaći kravlji sir sa kimom
U litru prokuvanog i prohlađenog mleka dodati sirilo (ili kašiku jabukovog sirćeta), ostaviti da se zgruša. Kad se masa stegne, procediti je kroz gazu. U dobijeni sir dodati kašičicu očišćenog semena kima, posoliti po ukusu i prebaciti u kalup. Ostaviti na hladnom mestu 24 sata, a zatim čuvati u frižideru ili u lončiću prekrivenom gazom.
Sir je najbolji nakon 3–5 dana, kada kim pusti aromu i prožme sir celom dubinom.
Jeftina starinska poslastica kojoj niko ne može odoleti: Ukus i miris vraća u detinjstvo, odmah zapišite recept
Kroz vreme su nastale različite varijante recepata.
Ko voli obične uštipke, ove će tamaniti: Potrebno vam je samo 5 sastojaka, a testo je sveže čak 7 dana
Mogu da se kombinuju sa brojnim slanim namirnicama.
Smederevska tarana: Domaća testenina koja se sušila na ćebetu i mirisala na bakinu kuću
Nekada nije bilo fabrika testenine – samo ruke, brašno, jaja i veliko ćebe rašireno po sobi. Tarana je bila doručak, ručak i lek za dušu.
Ovo je najtraženija proja u zemlji! Tajna je u dodatku koji joj daje neponovljiv UKUS - recept bez greške
Malo sastojaka, ali tajna je u jednom dodatku koji joj daje neponovljiv ukus i čini je neodoljivom.
Pasulj sa kiselim šljivama: Zaboravljeni vojvođanski recept koji spaja slano i kiselo u jedno savršenstvo
Jelo koje se nekada kuvalo u zimskim danima širom Banata i Bačke, danas znaju samo najstarije domaćice – pasulj sa suvim kiselim šljivama
Komentari(0)