Dvadeset kilometara istočno od Prištine, u Pomoravlju, koje Albanci nazivaju Lugina e Anamoraves, na nadmorskoj visini od 1124 metra, osam srednjovekovnih kula-utvrđenja svedoči o bogatstvu jednog od najvažnijih gradova Balkana u srednjem veku, velikog rudarskog centra Evrope koji je na vrhuncu svog razvoja proizvodio 50 odsto potreba srebra na Kontinentu.
shutterstock
To je bio kosmopolitski grad, dostizao 10.000 stanovnika, na raskrsnici puteva karavana, čiji se zlatni vek okončao nakon austrijsko-turskog rata i konačnog pada pod Otomansko carstvo, u 17. veku.
Veruje se da je za vreme vladavine kralja Milutina sagrađen grad i naselje Novo Brdo. Postalo je jedna od najvažnijih naseobina nemačkih rudara Sasa (oni su Novo Brdo zvali Nyeu-berghe), a po njima se zvalo i Saško Mesto.
Prizren je grad u kome se nalaze Bogorodica Ljeviška, crkva uvrštena na listu svetske baštine UNESCO, i Sinan pašina džamija, koju su otomanski osvajači podigli od ostataka crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, zadužbine srpskog cara Dušana.
Prizren je grad u kome se nalaze Bogorodica Ljeviška, crkva uvrštena na listu svetske baštine UNESCO, i Sinan pašina džamija, koju su otomanski osvajači podigli od ostataka crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, zadužbine srpskog cara Dušana.
Prizren je grad u kome se nalaze Bogorodica Ljeviška, crkva uvrštena na listu svetske baštine UNESCO, i Sinan pašina džamija, koju su otomanski osvajači podigli od ostataka crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, zadužbine srpskog cara Dušana.
Prizren je grad u kome se nalaze Bogorodica Ljeviška, crkva uvrštena na listu svetske baštine UNESCO, i Sinan pašina džamija, koju su otomanski osvajači podigli od ostataka crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, zadužbine srpskog cara Dušana.
Od sredine 14. veka Novo Brdo postaje najvažnije rudarsko mesto u Srbiji i najznačajnije urbano središte. Srebro koje je eksploatisano u novobrdskim rudnicima sadržavalo je i primese zlata ponekad i do 33 odsto.
Novo Brdo se prvi put pominje 1326, već kao poznato rudarsko i trgovačko središte, gde su Dubrovčani vodili trgovinu i držali carinu. Saski valturci (rupnici, rudari) bili su glavni rudari, a osim Dubrovčana i drugih na trgu su trgovali i saski purgari (građani).
Zbog toga ga je i čuveni književnik Konstantin Filozof nazvao „grad srebrni i zlatni“.
Sasi su imali svoj sud od građana, svoje notare i urburare (za knjiženje rudarskog desetka), svoje crkve, i zbog svoga naprednoga rudarstva u Novom Brdu toliko su bili čuveni, da su ih odavde u 14 i 15 veku pozivali u Italiju i Španiju.
Drugi smatraju, da je tvrđava mnogo starija. Već u antici je bila Artana poznata po rudnicima zlata, srebra, olova i železa. Stručnjaci drže, da je bilo utvrđenje sagrađeno kao vizantijska ispostava u IX. veku, da bi nadzirao zlate rudnike, koji se nalaze oko grada; sav stari novac iz Dubrovnika su dobivali na ovom području. Utvrđenje, koje je sagrađeno na vrhu brda, ima pregled nad dolinom i putevima, koji vode u druge rudnike.
Fond PIO i ove godine objavio je oglas za prijem zahteva za upućivanje penzionera za rehabilitaciju u banje. Penzioneri su do 27. januara mogli da se prijave za čak 26 banja u Srbiji. Preliminarne rang liste biće objavljene 5. marta, a već sada se može reći da za banju Gornja Trepča vlada veliko interesovanje.
Komentari(0)