GRAD NAD GRADOVIMA I VAROŠ NAD VAROŠIMA Burna istorija carskog grada za čije ime se vezuje reč „dogodine“, nazivaju ga i srpskim Carigradom
Prizren je grad u kome se nalaze Bogorodica Ljeviška, crkva uvrštena na listu svetske baštine UNESCO, i Sinan pašina džamija, koju su otomanski osvajači podigli od ostataka crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, zadužbine srpskog cara Dušana.

Od davnina je Prizren bio najvrednije i najznačajnije gradsko naselje na Kosovu i Metohiji. Sa ostacima tri grada koja su tu nekada postojala, sa crkvama čija je izuzetnost stigla i do baština organizacije UNESCO i monumentalnim džamijama, Prizren je i danas grad-muzej.

shutterstock
Možda vas zanima:

KAKO JE ŠAR-PLANINA DOBILA IME Na svakom koraku izvori i potoci, divlje penušave planinske reke, ali magija nastaje kad padne sneg
Ova planina je jedna od faunistički najbogatijih područja Evrope.

ISTORIJA NA OLTARU POLITIKE Simbol privrednog uspona srednjovekovne Srbije, bogati rudnici najkvalitetnijeg srebra i zlata
Dvadeset kilometara istočno od Prištine, u Pomoravlju, koje Albanci nazivaju Lugina e Anamoraves, na nadmorskoj visini od 1124 metra, osam srednjovekovnih kula-utvrđenja svedoči o bogatstvu jednog od najvažnijih gradova Balkana u srednjem veku, velikog rudarskog centra Evrope koji je na vrhuncu svog razvoja proizvodio 50 odsto potreba srebra na Kontinentu.
Možda vas zanima:

KAKO JE ŠAR-PLANINA DOBILA IME Na svakom koraku izvori i potoci, divlje penušave planinske reke, ali magija nastaje kad padne sneg
Ova planina je jedna od faunistički najbogatijih područja Evrope.

ISTORIJA NA OLTARU POLITIKE Simbol privrednog uspona srednjovekovne Srbije, bogati rudnici najkvalitetnijeg srebra i zlata
Dvadeset kilometara istočno od Prištine, u Pomoravlju, koje Albanci nazivaju Lugina e Anamoraves, na nadmorskoj visini od 1124 metra, osam srednjovekovnih kula-utvrđenja svedoči o bogatstvu jednog od najvažnijih gradova Balkana u srednjem veku, velikog rudarskog centra Evrope koji je na vrhuncu svog razvoja proizvodio 50 odsto potreba srebra na Kontinentu.
U njemu stare priče još uvek žive nepomućenim sjajem, a krivudavi sokaci, čaršije i impozantni Kameni most koji spaja dve obale grada, čine nadimak “srpski Carigrad“, poznat u narodu još u srednjem veku, baš prigodnim i razumljivim.
“Ako priznate da Turčin zna uživati, onda ga bar i pitajte: šta jedno mesto, selo ili grad, čini lepim? – A on će vam reći: Lep teferič i dobra voda (proslava). I, ako je tako, onda je Prizren grad nad gradovima i varoš nad varošima, jer upravo ta dva uslova i čine Prizren: lep teferič i dobra voda”.
Ovako je o Prizrenu početkom XX veka pisao Branislav Nušić, čuveni srpski komediograf. I pre i posle njega, lepu varoš koja se naslanja na visoku Šar planinu i kroz koju protiče čista i brza Bistrica, opisivali su mnogi. Ovo mesto bilo je naseljeno još u antičko doba, a pretpostavlja se da je pod imenom “Theranda”, Prizren postojao i pre 6. veka.

shutterstock
Njegovo sadašnje ime grad duguje Vizantijcima, a srpski srednjovekovni vladari su od njega napravili varoš poznatu po lepoti i trgovini, koja je u nekoliko navrata bila proglašavana i prestonicom. Iz ovog perioda, u Prizrenu i njegovoj okolini, i dalje stoje ostaci utvrđenih gradova Kaljaja i Višegrada, i crkva Bogorodice Ljeviške, Svete Nedelje, Svetog Nikole…
Od ostataka zadužbine cara Dušana, crkve Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, turski osvajači su u Prizrenu podigli veličanstvenu Sinan pašinu džamiju – još jedan od simbola Prizrena koji, zajedno sa Bajrakli džamijom (Mehmed-pašinom), koju vredi videti.
shutterstock
Ovo je grad u kome posetioci lako mogu da poveruju da je vreme stalo. Ovde se ono i dalje meri prema staroj Sahat kuli, a sa jedne obale Prizrena na drugu ide Kamenim mostom. U vreme letnje žege i sparine neko možda poseti i hamam – staro tursko kupatilo, jedno od tri najveća u Srbiji.
shutterstock
Lepotu i jedinstvenost građevina u Prizrenu priznao je i UNESCO – crkva Bogorodica Ljeviška je 2006. godine uvrštena na listu svetske baštine UNESCO koji se smatraju ugroženim. Ona je deo grupe srednjovekovnih spomenika na Kosovu i Metohiji koji su tada stavljeni pod zaštitu.
Izgleda da je ovaj skoro magični krajolik od uvek bio važan – ova crkva podignuta je na temeljima katedrale iz XI veka koja je takođe bila podignuta na mestu starije, ranohrišćanske crkve!
shutterstock
Slično, arheološka iskopavanja na lokalitetima Kaljaja i Drvengrada u okolini Prizrena, otkrila su ostatke mnogobrojnih naroda, starosedelaca i osvajača, koji su ova mesta, razgrađivali, prepravljali i dograđivali … svako prema svojim potrebama i ukusu.
Tako je i danas.. ovaj grad ruše, nadgrađuju, dorađuju i dalje. On menja svoj izgled, ali ne i duh. Lepa varoš na obroncima Šare koju kupa Sunce i hladi planinska Bistrica i dalje je Prizren – “grad nad gradovima i varoš nad varošima”.
Foto: Umetnička galerija Čačak
Nekadašnja prestonica srpskog carstva, čuveni trgovinski i zanatski centar, sedište Raško-prizrenske eparhije Srpske crkve, gde su albanski ekstremisti 2004. u martovskom pogromu spalili sve što je ostalo srpsko – čeka sada da joj se Srbi vrate.
Prizren na mapi:

PLANINA U SRCU ŠUMADIJE KRIJE MNOGE TAJNE: Ovde su drevni narodi vadili rudu, a tu je iskovan i prvi srpski dinar na ĆIRILICI
Rudna bogatstva Srbije poslednjih godina konstantno privlači strane investitore koji vrše istraživanja i planiraju izgradnju novih rudnika, a upravo to je stručnjake i širu javnost navelo da se prisete i nekih zanimljivosti iz početaka rudarenja u našoj zemlji.

Tisa – reka koja cveta samo jednom godišnje i stvara magiju u vodi
"Cvatanje Tise" je jedan od najlepših prirodnih fenomena u Evropi, a možete ga doživeti samo nekoliko dana godišnje.

Uvac – mesto gde se reka pretvara u zeleni lavirint među liticama
Meandri Uvca su jedno od najlepših prirodnih čuda Srbije, dom beloglavog supa i raj za ljubitelje avanture i fotografije.

Bajlonijeva pijaca – gde miris sveže pečenog leba budi Beograd svako jutro
Najživopisnija pijaca u Beogradu, spoj tradicije i savremenog šarma, gde domaći proizvodi mirišu na detinjstvo.

OVA SRPSKA PLANINA KRIJE NAJKRVAVIJU TAJNU NAŠE ISTORIJE: Nijedan vojnik nije dostojno sahranjen, a kosti se i danas mogu videti!
Ime ove planine se vezuje za čemeran život na opusteloj i nepristupačnoj planini
Komentari(0)