BISER PODRINJA Banja Koviljača, lečilište u kom su boravili kraljevi ali i Vuk Karadžić i Dositej Obradović (FOTO)
Ušuškana u Podrinju i u podnožju planinskih masiva Gučeva, Banja Koviljača nadomak Loznice važi za jednu od najlepših, ali i najlekovitijih banja u regionu.
Još od davnina poznata je kao mesto u koje su mnogi ljudi dolazili po svoj spas, a i pronalazili ga. U njoj su se nekada davno lečili čak i Rimljani, ali i veliki broj viđenijih ljudi na Balkanu.
- U lepotama Banje Koviljače, između ostalih, uživali su i Dositej Obradović i Vuk Karadžić, a svoje rane u banji vidao je i srpski Vožd Karađorđe. Na raskošne balove dolazio je i Kralj Aleksandar Karađorđević. Banja Koviljača postaje banjsko lečilište u vreme Kralja Petra I Karađorđevića koji, 1908.god., uz svoju rezidenciju, podiže savremeno sumporno kupatilo, kažu za RINU u lokalnoj turističkoj organizaciji.
Godina koja se uzima kao zvanična za nastanak lečilišta jeste 1858., a pod zaštitu države Banja Koviljača stavljena je 1867. godine. Tokom prve polovine dvadesetog veka podignuti su luksuzni hoteli i vile, a lepo je uređen i park koji povezuje banjske objekte.
- Ovaj jedinstveni simbol Banje Koviljače, čuveni banjski park koji je stvaran po ugledu na zapadnoevropske i koji se prostire na površini od 40 ha, predstavlja po veličini drugi park u Srbiji. Smešten u podnožju šume graba, cera i bukve, banjski park još od početka XX veka mami svoji izgledom i lepotom, a sam centar ovog muzeja prirode na otvorenom čini grandiozna fontana, koja je u novijoj istoriji zamenila prvobitno nešto manji vodoskok, dodaju naši sagovornici.
Lekovita voda, ali i lekovito blato po kojem je Banja Koviljača poznata pravi su spas za mnoge bolesti, stoga i danas mnogi putnici namernici dolaze na zapad Srbije u potrazi za zdravljem. Poseban kuriozitet i svojevrsna atrakcija Banje Koviljače jeste sumporno Kupatilo kralja Petra Karađorđevića koje je pretvoreno u moderni wellnes centar.
Temelji novog kupatila postavljeni su u maju 1904. godine, a porcelanske kade, blatne kupke, masaže, elektromasaže, bile su na raspologanju gostima tri godine kasnije. Ovo kupatilo nije samo podiglo standarde lečenja na mnogo viši nivo, nego je sa centralnom kupolom iznad glavnog ulaza postalo i pravi ukras banje.
- Blagotvornim tretmanima prepustio se i sam kralj, već 1908. godine i od tada je redovno posećivao banju i u njoj boravio nekad i više od mesec dana godišnje. Nije skrivao da su čak i pojedini državnički poslovi morali čekati, jer se često neplanirano dešavalo da produži boravak u svom omiljenom odmorištu. Zgrada je do danas zadržala originalan izgled, a u samom kupatilu, čiji je jedan deo preuređen u moderan velnes centar, nalazi se i kraljeva kada koju po želji mogu koristiti banjski gosti, ističu u turističkoj organizaciji.
STARA PLANINA Lepotica kojoj ćete se uvek iznova vraćati
Stara planina (poznata i kao Balkan planina) je planinska oblast koja se proteže kroz Bugarsku i Srbiju. Karakterišu je divlji teren, guste šume i zadivljujući prirodni pejzaži.
Ljudi lude za ovom banjom u Srbiji, opšta navala zbog lekovitih svojstva: Netaknuta priroda, mineralne vode, spas!
Kuršumlijska Banja se može pohvaliti kako gvožđevitim i sumporovitim tako i alkalnim i ugljeno-kiselim vodama
RAMSKA TVRĐAVA I KARAVAN SARAJ Preteča prvog tržnog centra koji je nastao na Balkanu još u 15. veku
Na teritoriji opštine Veliko Gradište nalazi se Ramska tvrđava, jedno od nekoliko najznačajnijih spomenika kulture Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture Smederevo.
NAJBLIŽA BEOGRADU Lekovita voda i čudotvorno blato Banje Vrujci poznati su u čitavom svetu, ovo srpsko lečilište sve je posećenije
Na obroncima Divčibara i Suvobora priroda nije štedela na izdašnosti lekovitih izvora. Za sada najbolje iskorišćen u lekovite svrhe svakako je onaj u Banji Vrujci, za čiju delotvornost se vezuju čak i brojne legende.
Prizori od kojih zastaje dah: Peščane dine zaslužne su za nastanak ovog blaga, nalazi se samo 2 sata od Beograda
Iako ne može da se tvrdi sa sigurnošću, veruje se da su ova brda nastala zahvaljujući nanosima peska sa dna Panonskog mora
Komentari(0)