10 STVARI U ODGAJANJU DECE KOJE SU 80-IH BILE NORMALNE: Danas su nezamislive, a neke i zabranjene
Deca su osamdesetih godina prošlog veka odrastala skroz drugačije nego danas, a ovih 10 stvari koje su tada bile uobičajene, sada su nezamislive.

Osamdesete godine prošlog veka zapravo i nisu bile tako davno, a opet, kada uporedite neke stvari koje se tiču odgajanja dece, čini se kao da su bile pre "milion godina".
Recimo, osamdesetih godina su se deca igrala po ceo dan napolju bez nadzora odraslih, gledala su crtaće jednom nedeljno na TV i nisu imala pojma šta je internet. Svet se u međuvremenu mnogo promenio, a mnogi od tih mališana sada su i sami roditelji, koji će vam verovatno reći da je detinjstvo tada bilo bezbrižnije, ali će se i sa užasom prisećati nekih stvari koje su tada bile dozvoljene – ne zato što su roditelji bili neodgovorni, već je vreme bilo potpuno drugačije.
Pogledajte listu 10 stvari u vezi sa odgajanjem dece koje su bile potpuno normalne osamdesetih, a danas su nezamislive.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
Možda vas zanima:

OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.

KRALJ GLUME I BOEMA Ime mu je Petar, a za prezime bi se lako moglo reći da je zasluženo (VIDEO)
Rođen je 4. aprila 1941. godine u Zagrebu, kao sin jedinac oca Đorđa, profesora istorije u gimnaziji, poreklom sa Banije i majke Stanislave, devojački Kocan, profesorke geografije poljsko-ukrajinskog porekla. Početkom Drugog svetskog rata porodica se seli, prvo u Rumu, a potom u Sremsku Mitrovicu gde provodi detinjstvo.
1. Deca su ostajala sama kod kuće
U ovim, na neki način dalekim godinama, bilo je sasvim normalno da relativno mala deca ostaju sama kod kuće, da sama idu do škole, rade domaći, uzmu da jedu. Savremene majke uglavnom ne ostavljaju dete samo ni na sekund, zarad njegove bezbednosti, prenosi romper.com.
2. Vozili su bicikl bez kacige
Retko koje dete koje je odrastalo osamdesetih godina je nosilo kacigu na glavi kada je vozilo bicikl. Danas mališani već od dve godine znaju da je važno staviti kacigu na glavu, dok uče da voze svoj prvi balans bicikl.
3. Vozili su se u kolima bez auto-sedišta
Otprilike sedamdesetih godina se prave prva auto-sedišta, ali njihova upotreba nije bila zastupljena. Istina, i uslovi u saobraćaju su tada bili drugačiji – bilo je manje automobila, a i njihova brzina je bila manja.
Danas je nezamislivo da se deca voze bez auto-sedišta, koja su zaista važna za njihovu bezbednost – štaviše, i zakonom je propisana njihova obavezna upotreba.
4. Igrali su se na "sumnjivim" spravama
Deca su se ranije često ljuljala na nekim improvizovanim ljuljaškama i igrala na terenima koji su bili sve samo ne bezbedni. Danas se tome pridaje mnogo više pažnje, pa se veoma vodi računa da sve dečje sprave ispunjavaju brojne bezbednosne standarde.
5. Jeli su "nezdravu" hranu
Razni sokići, sendviči, kobasice, sendviči sa majonezom, bili su redovno na jelovniku mališana osamdesetih godina. Danas se više zna o zdravoj hrani i postoji mnogo više proizvoda na tržištu, pa se više i vodi računa o ograničavanju unosa "nezdrave" hrane.
6. Deca su se bezbrižno igrala na ulici
Bilo je uobičajeno da deca izađu iz kuće ujutru, da trče i igraju se okolo, a zatim dođu kući na ručak. Nije bilo mobilnih telefona i mame i tate nisu baš u svakom trenutku znali gde su im deca.
Sada stvari stoje potpuno drugačije, pa kada se deca igraju na ulici, najčešće tu bude i neka od majki ili baka da ih nadgleda.
7. Pili su vodu sa creva
Ranije je bilo najnormalnije videti dete da pije vodu sa creva ili neke česme u dvorištu, pa čak i pumpe za vodu, što je danas teško zamislivo.
8. Starija deca su čuvala mlađu
Čak i kada nije bila neka velika razlika u godinama među decom, bilo je prilično uobičajeno da stariji čuvaju mlađe kod kuće, pa se neizbežno dešavalo i da neko nekoga udari, ujede...
9. Gledali su "neprimerene" filmove
Osamdesetih godina prošlog veka su porodice imale po jedan televizor, tako da su deca gledala program zajedno sa odraslima. Crtaći su se prikazivali retko, recimo jednom nedeljno, pa su mališani često gledali i program koji bi se danas nazvao neprimerenim.
Savremeni roditelji danas imaju i uslugu "roditeljske kontrole" pomoću koje mogu da odluče koji kanali su dostupni njihovim mališanima.
10. Igrali su se "čudnim" igračkama
Čini se da se danas pridaje mnogo više pažnje igračkama, u smislu njihovog uticaja na decu. Osamdesetih godina su se deca igrala gotovo svime što im je bilo na raspolaganju, a igračke su umele da izgledaju i pomalo zastrašujuće, bare prema današnjim merilima.
(yumama)

Zasijaće u punom sjaju: Rekonstrukcija dva važna spomenika u Užicu - na kompleksu Kadinjača i na spomen česmi na Sinjevcu
Narodni muzej Užice i Zavod za zaštitu spomenika kulture Kraljevo trenutno rade na dva projekta iz oblasti konzervatorsko – restauratorskih radova na teritoriji grada Užice.

Otac srpskog genija govorio 8 jezika: Milutin Tesla imao jednu čudesnu sposobnost, a zbog ovoga Nikola nije došao na očevu sahranu
Nikola Tesla se sećao kako je otac znao napamet ogromne odlomke iz Homerovih epova i biblijskih tekstova, te kako je često veče provodio u diskusijama, recitovanju i filozofiranju.

Zaboravljena tradicija: Kako se nekada slavio Sveti Trifun u Srbiji
Srbija je zemlja bogate tradicije, u kojoj svaki praznik nosi posebne običaje i priče. Jedan od manje poznatih, ali nekada veoma cenjenih praznika, jeste Sveti Trifun – zaštitnik vinograda i vinogradara.

Ovo žensko ime od 4 slova je jedno od najlepših: Značenje je božanstveno
Jako lepo ime, a značenje još lepše

Zašto najboljeg prijatelja nikad ne bi trebalo uzimati za kuma: Mnogi Srbi ovo rade, a nisu svesni kakvu grešku prave
"Bog na nebu, na zemlji kum" stara je narodna izreka koja dovoljno slikovito govori o važnosti kuma na našim prostorima.
Komentari(0)