Koji običaj za Ivanjdan je obavezan za NEUDATE devojke?

Izvor: Lepote Srbije

19:00

Kultura 0

Za tri dana proslavljamo Ivanjdan u narodu poznat po zanimljivim običajima.

Ivanjdan
Shutterstock

U nedelju slavimo praznik Ivanjdan. U kalendaru Srpske pravoslavne crkve 7.jul ispisan je crvenim slovima kao veliki praznik - rođenje svetog Jovana Preteče, jedno od tri sveta rođenja koje se praznuje pored Hristovog i Bogorodičnog. Poznat je i kao "devojački praznik".

"Devojački praznik" – običaji i rituali posvećeni ženskom rodu

Ivanjdan je u narodu poznat i kao "devojački praznik" zbog brojnih običaja i rituala koji su posvećeni ženskom rodu. Venci od ivanjskog cveća, pesma devojaka, kićenje kuće za zdravlje ukućana, samo su neki od običaja koji prate Ivanjdan.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Ponegde je običaj i da se kroz vence od upletene jovanove trave na Ivanjdan provlače žene koje nemaju decu, a žele ih.

U nekim delovima Srbije postoji verovanje i da devojke koje nisu udate danas treba da u saksiji posade malo žita koje će pogledati 12. jula, na Petrovdan. Ukoliko su klice kao prstenovi, to znači da će se na jesen sigurno udati.

Takođe, rasprostranjeno je mišljenje da se na današnji dan može videti lik budućeg bračnog partnera – suđenika. Naime, u poslednji zalogaj doručka treba huknuti i sačuvati ga do večeri, a onda zajedno sa ogledalcem i malo ivera staviti pod jastuk da bi se u snu pojavio lik.

Branje lekovitih trava i pletenje venca

U nizu živopisnih običaja posebno mesto ima branje lekovitih trava i pletenje venaca od ivanjskog cveća, praćeno pesmom devojaka.

U predvečerje toga dana, u mnogim slovenskim krajevima palile su se po brdima ivanjske vatre (kresovi) oko kojih se igralo i pevalo. Prema običajnom kalendaru, tri dana pre i tri dana posle praznika, ne ulazi se u vinograd.

Kaže se da tih sedam dana vinograd najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. Praznik uvek pada u vreme Petropavlovskog posta, pa se ovog dana ne mrsi.

Marš na Drinu

Neustrašivi bard : glas koji je odjekivao scenom i filmom

Kultura

20:00

12 septembar, 2025

Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.

Despot Stefan Lazarević

Zašto je Stefan Lazarević jedan od najvažnijih vladara srpske istorije -vladar iz reda Zmaja i tvorac Manasije

Kultura

19:00

12 septembar, 2025

Među svim vladarima srednjovekovne Srbije, retko ko se ističe kao despot Stefan Lazarević (1377–1427). Sin kneza Lazara i kneginje Milice, naslednik Kosovske tradicije i poslednji veliki vitez srpske srednjovekovne države, Stefan je ostavio neizbrisiv trag u istoriji i kulturi. Njegova vladavina bila je most između izgubljenog carstva Nemanjića i buduće borbe za opstanak pod Osmanlijama.

Zvečan

Tvrđava Zvečan – čuvar severnog Kosova kroz vekove

Kultura

18:00

12 septembar, 2025

Na strmoj vulkanskoj kupi iznad reke Ibar, uzdiže se tvrđava Zvečan – jedan od najstarijih i najznačajnijih srednjovekovnih gradova Srbije. Kao strateško uporište i kraljevski dvor Nemanjića, Zvečan je bio svedok uspona srpske države, ali i burnih borbi koje su oblikovale našu istoriju.

Manastir Poganovo

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende

Kultura

21:00

11 septembar, 2025

Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Prokletije

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije

Kultura

20:00

11 septembar, 2025

Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading