NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT

Lepote Srbije

15:00

Kultura 0

Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.

NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
WIKIMEDIA COMMONS/Muzej rudničko-takovskog kraja u Gornjem Milanovcu

Ivanjdanski atentat, je neuspeli pokušaj bivšeg vatrogasca Đure Kneževića da 24. juna 1899. oko 18 časova, nedaleko od Kalemegdana, u Beogradu ubije kralja Milana Obrenovića, tada komandanta Aktivne komande vojske, u stvari suvladara sa svojim sinom Aleksandrom Obrenovićem.

Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.

Njegova pozadina nije dovoljno rasvetljena, progoni i proces posle atentata bili su usmereni protiv radikala, ali su optuženi radikalni prvaci na procesu odrekli svoje učešće u atentatu, dok je Nikola Pašić izrazio žaljenje zbog antidinastičkih elemenata u Radikalnoj stranci i izjavio lojalnost kralju.

Možda vas zanima:

Draga Mašin

KONTROVERZNA KRALJICA Draga Mašin je imala brak i pre kralja Aleksandra, oko smrti njenog prvog muža kružile su razne priče!

Kultura

18:00

12 mart, 2024

Draga je postala jedan od najintrigantnijih likova u srpskoj istoriji. Njena sudbina, od obične udovice do kraljice, bila je ispunjena dramom i tragičnim događajima. Njena smrt tokom Majskog prevrata 1903. godine ostavila je dubok trag u kolektivnom pamćenju srpskog naroda. Ova tragedija verovatno je inspirisala mnoge umetnike da stvaraju dela koja se bave temama ljubavi, politike i sudbine.

Možda vas zanima:

Draga Mašin

KONTROVERZNA KRALJICA Draga Mašin je imala brak i pre kralja Aleksandra, oko smrti njenog prvog muža kružile su razne priče!

Kultura

18:00

12 mart, 2024

Draga je postala jedan od najintrigantnijih likova u srpskoj istoriji. Njena sudbina, od obične udovice do kraljice, bila je ispunjena dramom i tragičnim događajima. Njena smrt tokom Majskog prevrata 1903. godine ostavila je dubok trag u kolektivnom pamćenju srpskog naroda. Ova tragedija verovatno je inspirisala mnoge umetnike da stvaraju dela koja se bave temama ljubavi, politike i sudbine.

Možda vas zanima:

Draga Mašin

KONTROVERZNA KRALJICA Draga Mašin je imala brak i pre kralja Aleksandra, oko smrti njenog prvog muža kružile su razne priče!

Kultura

18:00

12 mart, 2024

Draga je postala jedan od najintrigantnijih likova u srpskoj istoriji. Njena sudbina, od obične udovice do kraljice, bila je ispunjena dramom i tragičnim događajima. Njena smrt tokom Majskog prevrata 1903. godine ostavila je dubok trag u kolektivnom pamćenju srpskog naroda. Ova tragedija verovatno je inspirisala mnoge umetnike da stvaraju dela koja se bave temama ljubavi, politike i sudbine.

Nije dovoljno dokazano mišljenje, koje je zastupao kralj Milan, da je u atentat umešana ruska tajna policija, kao ni pretpostavka da je izvršen u korist dinastije Karađorđevića.

NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT vikipedija
 

Posledice atentata

Kralj Milan je iskoristio atentat da bi uništio radikalsku opoziciju. Odmah su uhapšeni šef Radikalne stranke Nikola Pašić i nekoliko prvaka stranke. Vršeni su pretresi po stanovima i u redakcijama opozicionih listova Dela i Odjeka. Dana 28. juna je proglašeno vanredno stanje u Beogradu i u podunavskom okrugu i ustanovljen preki sud.

Istražni sudija i kraljevski tužilac u krivičnom postupku bio je Vasilije M. Simić (1866—1931), biv. predsednik beogradskog Varoškog suda i lični prijatelj kralja Milana Obrenovića. Naprednjak po političkoj orijentaciji, optužnica koju je podneo Prekom Sudu iznosila je šezdeset strana.

Njegovi savremenici, u prvom redu Živojin Perić (1868—1953) i Slobodan Jovanović (1869—1958) smatrali su da je tekst optužnice odgovarao materijalnoj istini ali i nepogrešivoj Simićevoj proceni o ulogama određenih ličnosti u njoj okvalifikovanih kao neosporni saučesnici atentatora Kneževića.

Predmetne Simićeve kvalifikacije donošene su ne na osnovu njegovih subjektivnih osećaja prema tadašnjim političkim prilikama, a još manje prema Srpskom radikalizmu nego iz činjenica hijerarhijski sistematizovanih i pobrojanih u aktu optužbe (v. Perić, Živojin "Beleške o Vasiliju M. Simiću", Arhiv za Pravne Nauke, Beograd, 1931, pp. 478—483 i Jovanović, Slobodan "Vlada Aleksandra Obrenovića", druga knjiga, 1931, pp. 107—132).

Na pretresu koji je počeo 27. avgusta, nije bilo ozbiljnijih dokaza krivice uhapšenih radikalskih prvaka. Presuda je izrečena 13. septembra.

Na smrt je osuđen atentator Knežević (koji je odmah i streljan) i, u odsustvu, bivši narodni poslanik Ranko Tajsić. U nizu osuđenih na 5—20 godina nalazili su se Stojan Protić, Kosta Taušanović, Aleksa Žujović i Nikola Pašić (pomilovan na dan izricanja presude), a Aca Stanojević je oslobođen kao nevin sa još nekolicinom optuženih.

Događaji posle Ivanjdanskog atentata, koji je očevidno iskorišćen radi progona protivnika dinastije i režima, izazvali su oštro reagovanje srpske štampe izvan Srbije kao i svetske javnosti, i umnogome su doprineli pojačanom nezadovoljstvu u zemlji, piše Vikipedija.

Komentari(0)

Loading