Kada se pomene ime Ljube Tadića (1929–2005), prva asocijacija gotovo svakog ljubitelja pozorišta i filma jeste – glas. Dubok, autoritativan, prodoran, bio je njegovo najmoćnije oružje. Uz njega, išla je i pojava koja je plenila – visoka figura, snažan izraz i stav glumca koji nikada nije poznavao strah na sceni.
Glas koji menja atmosferu
Kritičari su govorili da Ljuba Tadić može samo jednim izgovorenim slovom da promeni atmosferu čitave predstave. Njegov glas je bio dubok, zvučan i pun autoriteta, a kada je trebalo – zlokoban, preteći ili nežan. Upravo taj dar činio ga je nezamenjivim u ulogama vladara, ratnika i heroja, ali i u likovima koji su nosili tragiku. Publika je u njegovim rečima osećala i sudbinu i istinu.
Neustrašiv na sceni
Možda vas zanima:
GLEDALAC ZAMERIO TADIĆU ŠTO JE GLUMIO MURATA Posle Ljubinog odgovora, vratio se u kafanu i častio ga
Ljuba je zabeležio u svojoj karijeri brojne nezaboravne uloge. Jedna takva je i uloga sultana Murata u filmu "Boj na Kosovu" reditelja Zdravka Šotre. Danas se velika scena Jugoslovenskog dramskog pozorišta zove „Ljuba Tadić“.
SVET SLIKARSTVA NA KLIK OD VAS: Pokrenut veb-sajt koji predstavlja radove mladih umetnika
Umetnost je jedan od najboljih načina da se predstave ideje, kultura, sve što je važno i vredno pomena. Upravo to je cilj i ovog projekta koji podrazumeva izradu web-sajta koji će promovisati mlade slikare, stavljajući akcenat na uverenje da je budućnost u mladim, kreativnim ljudima.
Možda vas zanima:
GLEDALAC ZAMERIO TADIĆU ŠTO JE GLUMIO MURATA Posle Ljubinog odgovora, vratio se u kafanu i častio ga
Ljuba je zabeležio u svojoj karijeri brojne nezaboravne uloge. Jedna takva je i uloga sultana Murata u filmu "Boj na Kosovu" reditelja Zdravka Šotre. Danas se velika scena Jugoslovenskog dramskog pozorišta zove „Ljuba Tadić“.
SVET SLIKARSTVA NA KLIK OD VAS: Pokrenut veb-sajt koji predstavlja radove mladih umetnika
Umetnost je jedan od najboljih načina da se predstave ideje, kultura, sve što je važno i vredno pomena. Upravo to je cilj i ovog projekta koji podrazumeva izradu web-sajta koji će promovisati mlade slikare, stavljajući akcenat na uverenje da je budućnost u mladim, kreativnim ljudima.
Možda vas zanima:
GLEDALAC ZAMERIO TADIĆU ŠTO JE GLUMIO MURATA Posle Ljubinog odgovora, vratio se u kafanu i častio ga
Ljuba je zabeležio u svojoj karijeri brojne nezaboravne uloge. Jedna takva je i uloga sultana Murata u filmu "Boj na Kosovu" reditelja Zdravka Šotre. Danas se velika scena Jugoslovenskog dramskog pozorišta zove „Ljuba Tadić“.
SVET SLIKARSTVA NA KLIK OD VAS: Pokrenut veb-sajt koji predstavlja radove mladih umetnika
Umetnost je jedan od najboljih načina da se predstave ideje, kultura, sve što je važno i vredno pomena. Upravo to je cilj i ovog projekta koji podrazumeva izradu web-sajta koji će promovisati mlade slikare, stavljajući akcenat na uverenje da je budućnost u mladim, kreativnim ljudima.
Ljuba Tadić bio je poznat po tome da nikada nije prezirao opasnost ili neprijatnost na sceni. Govorilo se da mu nijedna situacija nije bila dovoljno teška da bi ga sprečila da završi predstavu. Jednom prilikom, tokom izvođenja, pao je s konja i povredio se, ali je nastavio da igra kao da se ništa nije dogodilo. Ta njegova upornost i spremnost da „izdrži do kraja“ učinila ga je legendom među kolegama i studentima glume.
Film i pozorište
Njegov filmski opus obuhvata više desetina nezaboravnih uloga: od „Marša na Drinu“, u kojem je bio prvi glumac u Jugoslaviji koji je izgovorio psovku na filmu, preko „Užičke republike“, „Otpisanih“, „Boj na Kosovu“, pa sve do uloga koje su ga učinile simbolom domaćeg filma. Na sceni je briljirao kao Hamlet, Orest, kralj Lir – klasici su dobijali novo lice u njegovoj interpretaciji.
Mentor i profesor
Kao profesor na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, Ljuba Tadić je oblikovao generacije glumaca. Njegov glas i stav nisu bili samo umetnički dar – oni su bili i škola života za mlade koji su ga slušali. Učio ih je da je glumac odgovoran pred publikom i da sceni mora da priđe s poštovanjem, ali i hrabrošću.
Kako je Dobrica sa 4 razreda osnovne škole uspeo da napiše najpotresniju pesmu o Srbiji: Kada je pročitana, odrasli ljudi su plakali
Niko adekvatniji nije bio da nosi ime Dobrica od našeg pisca Dobrice Erića koji je napisao neverovatne pesme o Srbiji, pretočivši ih u čist melem za dušu
Spalili mu sve što je imao, dane provodio u vozu, a svojim pesmama stvorio naše najveće pevače: Kad je ovo doživeo, odlučuje da umre
Duško Trifunović je u svaku svoju pesmu utkao svoje duboke emocije, zato su i danas veliki hitovi.
Zašto su naši stari verovali da pčele razumeju tugu? Zaboravljeno srpsko verovanje o „javljanju smrti pčelama”
U staroj Srbiji postojalo je pravilo da se pčelama mora saopštiti ako je neko umro u kući – inače će ugibati ili napustiti košnicu.
Sveti pragovi i duhovne raskrsnice: Kada se „otvaraju nebesa“ i zašto se tada ništa ne dira
U narodnoj tradiciji, određeni dani nisu bili samo praznici – bili su duhovni pragovi, vremenske kapije između sveta živih i sveta nevidljivih sila.
Kako su naši stari prizivali zaštitu pred zimu: Običaji i verovanja uoči Svetog Dimitrija i Svete Petke
Jesen je u srpskoj tradiciji bila vreme važnih duhovnih prelaza – kraj jednog godišnjeg ciklusa i početak novog, obeležen molitvama, postom i tihim zavetima.
Komentari(0)