Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende

Izvor: Kiza Rock

21:00

Kultura 0

Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Manastir Poganovo
Shutterstock

Istorija manastira

Narodna tradicija postanak manastira vezuje za svetog cara Konstantina i njegovu majku Jelenu. Međutim, prema novijoj istoriografiji, manastir je podignut 1395. godine, kao zadužbina srpskog velikaša Konstantina Dejanovića Dragaša i njegove supruge Jelene. Njihova imena nalaze se na okruglim kamenovima sa istočne strane hrama.

Konstantin Dejanović bio je sestrić cara Dušana i velmoža koji je upravljao delovima današnje Makedonije, jugoistočne Srbije i jugozapadne Bugarske. Poginuo je iste godine u bici na Rovinama, a izgradnju manastira nastavila je njegova kći Jelena, supruga vizantijskog cara Manojla II Paleologa.

Možda vas zanima:

kačamak

Ukus planine: Pirotski kačamak sa sirom i pretopom

Gastronomija

21:00

2 avgust, 2025

Na obroncima Stare planine, gde zima ume da potraje i gde vetar nosi miris drvenih ognjišta, jedno jelo greje stolove već generacijama. Pirotski kačamak, jednostavan, ali bogat ukusom, nekada je bio oslonac svake seoske kuće tokom hladnih dana. Danas je simbol tradicije koju vredi čuvati.

Možda vas zanima:

kačamak

Ukus planine: Pirotski kačamak sa sirom i pretopom

Gastronomija

21:00

2 avgust, 2025

Na obroncima Stare planine, gde zima ume da potraje i gde vetar nosi miris drvenih ognjišta, jedno jelo greje stolove već generacijama. Pirotski kačamak, jednostavan, ali bogat ukusom, nekada je bio oslonac svake seoske kuće tokom hladnih dana. Danas je simbol tradicije koju vredi čuvati.

Možda vas zanima:

kačamak

Ukus planine: Pirotski kačamak sa sirom i pretopom

Gastronomija

21:00

2 avgust, 2025

Na obroncima Stare planine, gde zima ume da potraje i gde vetar nosi miris drvenih ognjišta, jedno jelo greje stolove već generacijama. Pirotski kačamak, jednostavan, ali bogat ukusom, nekada je bio oslonac svake seoske kuće tokom hladnih dana. Danas je simbol tradicije koju vredi čuvati.

Hram je živopisan tek 1499. godine, rukom umetnika iz severne Grčke. Zahvaljujući nepristupačnom položaju, manastir je kroz vekove ostao zaštićen od čestih razaranja i pljački. Do 1927. godine u klisuri Jerme nije postojao ni jedan prohodan put, pa je upravo ta izolovanost sačuvala autentičan izgled svetinje.

Veliku obnovu manastir je doživeo 1876. godine, kada je ispred ulaznih vrata hrama podignut trem. Konzervatorski i restauratorski radovi izvođeni su i u XX veku – 1966. i 1974. godine, na crkvi, konacima i mutvaku, čime je sačuvano njegovo izvorno lice.

Manastir Poganovo Shutterstock
 

Zidno slikarstvo i umetnost

Manastir Poganovo je oslikan 1499. godine, a freske se ubrajaju među najviša slikarska ostvarenja toga doba na Balkanu. Neimenovani majstori iz severne Grčke ostavili su opus koji se po umetničkom stilu izdvaja među vrhunce postvizantijskog slikarstva.

Freske obuhvataju bogat ikonografski program: scene Velikih praznika, Učenja svetih otaca, prizore iz Bogorodičinog života, Hristovo stradanje, likove srpskih svetitelja, balkanskih anahoreta i apostola. Njihov raspored i sadržaj oslikavaju identitet kulta svetitelja i teološku misao epohe, dok raskošne boje i izražajnost figura svedoče o visokom umetničkom dometu.

Manastir Poganovo Shutterstock
 

Legende o Poganovu

O poreklu imena „Poganovo“ postoji više predanja. Najrasprostranjenija kaže da su meštani, radeći na manastirskom imanju, sadili vinograd naopako – lozu su stavljali u zemlju, a koren dizali naviše. Kada je to video pop, zgrožen je uzviknuo: „Uf, pogani ljudi, pogani ljudi!“ i tako je ostalo ime Poganovo.

Još poznatija legenda govori o popu Martinu Himoviću, Hercegovcu koji je službovao u Poganovu. Živeo je mirno sa svojom lepom popadijom, sve dok mu je trnski paša nije oteo i odveo u svoj harem. Ožalošćen i osramoćen, pop Martin se odmetnuo u hajduke i ubrzo postao strah i trepet za Turke od Niša do Sofije.

U hajdučkom poslu pomagali su mu i monasi iz Poganovskog manastira – čak četrdeset njih. Napadali su turske karavane, a oteto blago sakrivali u Smokovoj dupki (Pećini sa smukom), kao i u brojnim potkapinama klisure reke Jerme, Vlaške i Greben planine. Predanje kaže da je tako zakopano čak 80 tovara zlata, koje nikada nije pronađeno.

Manastir Poganovo Shutterstock
 

Klisura reke Jerme

Manastir Poganovo jedinstven je i po svom prirodnom ambijentu. Klisura reke Jerme ubraja se među najlepše i najdivljije u Srbiji – duboki kanjon, strme stene i bujna vegetacija stvaraju pejzaž gotovo netaknut ljudskom rukom. Reka vijuga kroz tesnace, a visoke litice nadvijaju se nad manastirom kao prirodni bedem.

Turizam i udaljenost

Danas je manastir Poganovo jedno od najposećenijih mesta u okolini Pirota. Pored duhovnog značaja, on privlači i planinare, ljubitelje prirode i fotografe, jer spoj sakralne arhitekture i klisure Jerme pruža prizore kakvi se retko gde mogu videti.

Manastir se nalazi na samo 25 kilometara od Pirota, oko 30 kilometara od Dimitrovgrada, dok je od Niša udaljen približno 100 kilometara. Do njega se dolazi regionalnim putem kroz Jerma klisuru, koji vodi posetioce kroz jedan od najlepših predela jugoistočne Srbije.

Manastir Poganovo

Sakriven među stenama Jerme: manastir Poganovo i njegove čuvene legende

Kultura

21:00

11 septembar, 2025

Na levoj obali reke Jerme, nedaleko od sela Poganovo, smešten je manastir posvećen Svetom Jovanu Bogoslovu. Sklopljen sa prirodom, među strmim stenama koje se nadvijaju nad rekom, ovaj manastir deluje kao da je iznikao iz samog kamena. Spoj duhovnosti, umetnosti, legendi i prirodnih lepota čini ga jednim od najlepših kutaka jugoistočne Srbije.

Prokletije

Đeravica, Albanska golgota i legende Prokletija - sneg, bol i ponos srpske istorije

Kultura

20:00

11 septembar, 2025

Na krajnjem jugozapadu Srbije, Kosovu i Metohiji, na tromeđi sa Crnom Gorom i Albanijom, uzdiže se najdramatičniji planinski venac Balkana – Prokletije. Ove „Uklete planine“ oduvek su budile strahopoštovanje svojim strogim grebenima, večnim snegom i nepristupačnim vrhovima, ali i privlačile one koji žele da osete moć netaknute prirode.

Avram Petronijević

Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala

Kultura

17:00

11 septembar, 2025

U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.

Komentari(0)

Loading