Kosovo i Metohija veoma su značajan deo srpske istorije i tradicije, ali retki su oni koji znaju kako je tako važno podneblje našeg postanka i identiteta dobilo ime. Obe reči u nazivu naše južne pokrajine imaju različito poreklo i veliku simboliku.
Reč "Kosovo" potiče od slavenske reči kos - što je ime za vrstu crne ptice. Kada bismo prevodili naziv "Kosovo", značilo bi "zemlja/oblast ptice kos". Postoje indicije da je postojalo mesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Inače, za pticu kos Albanci nemaju adekvatnu reč.
Kakva je ptica kos?
Kos je ptica pevačica iz porodice drozdova. Izvorno stanište mu je Evroazija i severna Afrika, a ljudi su ga preneli u Australiju i Novi Zeland. Živi u šumama i baštama u blizini čoveka. Viđa se uglavnom na tlu, gde provodi veći deo vremena, tražeći hranu.
Dužina kosa iznosi 23-29 cm, a težina 80-125 g. Ima dugačak rep. Mužjaci su crni sa narandžastim kljunom i žutim prstenom oko očiju, dok su ženke smeđe boje, nejasno pegave sa donje strane i tamnijeg kljuna. Mladunci su slični ženkama, ali sa jasnim mrkim pegama po telu.
Možda vas zanima:
TRADICIONALNI KOSOVSKI ZELJANIK Specijalitet sa juga Srbije važi za kraljicu među pitama
Ako je po nečemu poznata naša Srbija, onda bismo slobodno mogli da kažemo po vrhunskim pitama. Prave se svuda i na najrazličitije načine, pa zato i recepata ima bezbroj. Neko ih suče, neko razvlači, neko gužva, neko punim slanim, a neko slatkim filom, ali kada su tople i kada zbog njih zamiriše cela kuća, nema toga ko može da im odoli.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
TRADICIONALNI KOSOVSKI ZELJANIK Specijalitet sa juga Srbije važi za kraljicu među pitama
Ako je po nečemu poznata naša Srbija, onda bismo slobodno mogli da kažemo po vrhunskim pitama. Prave se svuda i na najrazličitije načine, pa zato i recepata ima bezbroj. Neko ih suče, neko razvlači, neko gužva, neko punim slanim, a neko slatkim filom, ali kada su tople i kada zbog njih zamiriše cela kuća, nema toga ko može da im odoli.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Možda vas zanima:
TRADICIONALNI KOSOVSKI ZELJANIK Specijalitet sa juga Srbije važi za kraljicu među pitama
Ako je po nečemu poznata naša Srbija, onda bismo slobodno mogli da kažemo po vrhunskim pitama. Prave se svuda i na najrazličitije načine, pa zato i recepata ima bezbroj. Neko ih suče, neko razvlači, neko gužva, neko punim slanim, a neko slatkim filom, ali kada su tople i kada zbog njih zamiriše cela kuća, nema toga ko može da im odoli.
NEMATERIJALNA KULTURNA BAŠTINA SRBIJE Stilizovan dekorativni vez izveden na tradicionalnoj odeći srpskog naroda
Pored materijalne i prirodne baštine danas, u eri globalizacije, posvećuje se sve veća pažnja nematerijalnom kulturnom nasleđu kao autentičnoj vrednosti koja krasi i karakteriše jedan narod, državu.
Peva najčešće u zoru i predveče, dok se tokom dana retko čuje.
Metohija potiče od jedne grčke reči
Metohija, sa druge strane, potiče od jedne grčke reči, odnosno izraza koji označava zemlju u vlasništvu manastira.
Ovaj naziv koriste isključivo Srbi.
Da li je hrišćanski nositi hranu na groblje? Pored 2 stvari koje nose jaku simboliku, ovako Srbi skrnave pravoslavlje
Zadušnice su dan kad se prisećamo svojih dragih ljudi koji nisu više sa nama, a da li to radimo na pravi način, objašnjava sveštenik
NAJMOĆNIJI ZAPIS U BIBLIJI: Štiti od zla i odbija sve nečiste sile
Psalam 50 jedan je od najčeše pominjanih, veruje se i najmoćnijih, a mi vam ga prenosimo u celosti.
Sutra su Miholjske zadušnice: Ako ne idete na groblje već samo u crkvu 4 stvari treba da ponesete
Običaj je da se ide u crkvu i do grobova pokojnika
Srpski Roždanik je još pre 200 godina zapisao sudbinu ljudi rođenih u oktobru, nije ista za muškarce i žene
Roždanik je knjiga koju je posedovalo svako domaćinstvo, a činila je skup narodnih verovanja o sudbini, prirodnim ciklusima i tumačenju pojava u svakodnevnom životu. Naš narod je još pre 200 godina imao svoj način proricanja sudbine.
KO JE ABADŽIJA A KO ČARUGDŽIJA Jedinstvena izložba koja čuva srpsku tradiciju postavljena u selu Pranjani
Otvara se zanimljiva izložba u selu Pranjani.
Komentari(0)