Važan dan u Crkvenom kalendaru i za pravoslavne vernike
Pravoslavni vernici danas proslavljaju svetog sveštenomučenika Vasilija prezvitera ankirskog. Živeo je u vreme cara Konstancija, i trpeo mnogo od Arijevaca. Pročuo se kao veliki revnitelj pravoslavlja.
Kada je na presto stupio Julijan Odstupnik, počelo je veliko gonjenje hrišćana. Ovaj svetac javno je govorio o ovoj nečasnoj akciji, i još više utvrđivao svoje ljude u veri.
Zbog toga je završio u tamnici. Kada je novi car Julijan došao u Ankuru, Vasilija su izveli pred cara. On je pokušao da nagovori svetitelja da ostavi Hristovu veru, obećavajući mu veliko bogatstvo i razne počasti.
Možda vas zanima:
Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:
Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Možda vas zanima:
Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.
DANAS SLAVIMO PREPODOBNOG JOVANA: Izgovorite sledeće reči za sreću i blagostanje
Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita
Sveti Vasilije mu je odgovorio da on veruje u Boga koji je caru dao svo blago i bogatstvo koje poseduje, i da će mu to biti uskoro oduzeto, jer će umreti u ljutim mukama.
Car Julijan se tada opako naljutio na ovog svetitelja i naredio da mu svakoga dana , u sedmici, deru kožu sa leđa. I tako su mu mučitelji radili nekoliko dana.
Kada su ga sedmog dana ponovo izveli pred cara, on je sam odrao deo svoje kože i bacio pred cara, uz reči "Uzmi Julijane jedi, ako ti je takvo jelo slatko, a meni je Hristos život".
Taj događaj se razglasio u narodu i Julijan se od stida sklonio tajno iz Ankire u Antiohiju.
Mučenika Vasilija su nastavili da muče usijanim gvožđem, dok nije predao dušu gospodu.
Kako se čuvao oganj u zimskoj noći: Da ne ugasne, da ne uđe zlo
U starim srpskim kućama oganj nije bio samo izvor toplote – bio je živo biće doma. Gasio se samo s poštovanjem, čuvao se pepelom i nikada nije ostajao sam
Zašto se stara slama ne izbacuje pre Nikoljdana: Verovanje koje štiti dom
U srpskim domaćinstvima nekada se znalo – slama iz ikona, badnjaka i kućnih ćoškova ne iznosi se dok ne prođe Sveti Nikola. Jer ona nije smeće – već čuvar doma i molitva u tišini
Kuvana repa s belim lukom: Jeftin, star, posan ručak koji se kuvao kad nema ništa
Kada bi nestalo mesa, brašna, jaja i svega „važnog“, u starim srpskim kuhinjama ostajala je repa. A kad se ona skuva s belim lukom – nahrani i telo i dušu
Od Aranđela do Božića: Dani kada se ne udara po stolu i ne tera gost iz kuće
U srpskoj tradiciji, period između Aranđelovdana i Božića bio je vreme tišine, sabranosti i duhovnog reda – kad se ne viče, ne lupi šakom o sto i ne odbija onaj koji dođe pod krov
Zašto su se ruke prale u tišini na dan slave: Zaboravljeno pravilo gostoprimstva
U starim srpskim kućama, pre nego što bi se sela za slavsku trpezu, ruke su se prale tiho, bez reči, ponekad i napolju – jer se verovalo da voda „pamti kako si dočekan“
Komentari(0)