Prepodobni Jovan bio je učenik Svetog Grigorija Dekapolita

Jovan je bio rodom iz Janjine, negdašnje prestonice cara Pira. Kada su mi preminuli roditelji, mladi Jovan se preselio u Carigrad i tamo nastavio da se bavi svojim zanatom.
Ne mnogo pre toga Turci su osvojili Carigrad, i mnogi od hrišćana su se iz straha odrekli Hrista i primili Muhamedovu veru. Jovan je imao svoju radnju baš među ovakvim poturicama. Vremenom je sa njima počeo da ulazi u rasprave o veri, pa najzad i ukorevati zbog izdaje Hrista. Tada su da predali sudu i lažno optužili kao tobož da je on bio ranije primio Islam, pa se sad ponovo vratio u hrišćanstvo.
Pošto bi mučen i tučen štapovima i gvozdenim šipkama, vrgoše ga u tamnicu. Drugi dan — beše dan Vaskrsa Hristova — ponovo ga povedoše na istjazanje, a Jovan izađe radosno pevajući: "Hristos voskrese iz mrtvih!" Mučiteljima svojim on hrabro reče: "Činite što hoćete, da bi me što pre poslali iz ovog kratkovremenog života u život večni: rob sam Hristov, Hristu sledujem, za Hrista umirem, da bi s Njim živeo!".
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS JE PREPODOBNI GERASIM: Činio je čuda, a ovo je molitva
Danas pravoslavni vernici prema crkvenom kalendaru proslavljaju Prepodnobog Gerasima Jordanskog
Možda vas zanima:

Crkva danas obeležava PREPODOBNOG TEODORA TRIHINU: Danas bi trebalo da uradite jednu stvar i pomolite mu se za sreću
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 20. aprila po julijanskom, a 3. maja po gregorijanskom kalendaru.

DANAS JE PREPODOBNI GERASIM: Činio je čuda, a ovo je molitva
Danas pravoslavni vernici prema crkvenom kalendaru proslavljaju Prepodnobog Gerasima Jordanskog

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.

Kako je Hajduk Veljko branio Negotin sa „Praskalicom“
Hajduk Veljko Petrović (1780–1813) upamćen je kao neustrašivi vojvoda Prvog srpskog ustanka. Njegova borba za slobodu bila je oličena u topu nadimka „Praskalica“, koji je branio Negotin i krajinu. Ime ovog junaka ostalo je u narodnim pesmama, a njegova junačka smrt postala je simbol nepokolebljive odbrane otadžbine.

MILUNKA SAVIĆ JE BILA BABA OVOM SRPSKOM GLUMCU! Njenog UNUKA je zadesila STRAŠNA bolest o kojoj BRUJALA SRBIJA
Glumac s ponosom ističe da je potomak heroine Prvog svetskog rata Milunke Savić

Milutin Milanković: profesor koji je promenio svetsku nauku iz kućnog pritvora
Ime Milutina Milankovića (1879–1958) danas stoji u udžbenicima širom sveta. Matematičar, klimatolog i astronom, on je tvorac teorije o klimatskim ciklusima koji zavise od Zemljine orbite i nagiba – tzv. Milankovićevi ciklusi. Ono što ovu priču čini posebnom jeste činjenica da je osnove svojih proračuna razradio u vreme kada je bio interniran tokom Prvog svetskog rata.
Komentari(0)