Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
“Ko na Ivanjdan hoda bos po rosi, zdrav će biti cele godine.” Ova izreka vezuje se za 7. jul (24. jun po starom kalendaru), praznik Svetog Jovana Krstitelja, poznatog i kao Ivanjdan – jedan od najvažnijih dana u letnjem ciklusu narodne religije. Tog jutra, veruje se da trava nije samo mokra – već sveta. Rasa koja je pala nije obična voda, već pročišćena sila prirode, koju zemlja daje samo jednom godišnje.
Bosonogo hodanje kao narodni ritual
U selima širom Srbije, naročito u Šumadiji, Homolju, Pčinji i oko Zaječara, ljudi i danas znaju da tog jutra treba ustati pre izlaska sunca i izaći bosi na travu. Hod se ne izvodi brzo, već lagano, sa tišinom, bez govora. Ljudi ne pričaju – jer se “rosom pere ono što ne znaš da izgovoriš”.
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Možda vas zanima:
Zašto se pepeo iz ognjišta u januaru iznosi ka jugu, a ne ka severu
Ognjište pamti više od reči, a pepeo nosi više nego što izgleda. U zimskim danima, posebno posle praznika, pepeo se ne baca kako stigne – već s pravcem i poštovanjem
Zašto se dete prvo pogleda u ogledalo, pa tek onda nahrani
U srpskoj narodnoj tradiciji, ogledalo nije bilo samo staklo – već granica. Dete koje se pogleda pre zalogaja „zna sebe“, a kuća zna ko je u njoj prvi put gladan
Šta leči rosa sa Ivanjdana
Narodno verovanje kaže da rosa s Ivanjdana:
leči kožu (posebno ekceme, bradavice, osipe),
otklanja glavobolje i nesanicu,
“podiže krv” kod onih koji su bledi,
i čisti dušu “od onoga što ju je slepilo”.
Poseban običaj bio je kod devojaka: ako žele zdravu i plodnu godinu, hodaju tri kruga po travi i zatim operu lice rosom. One koje traže ljubav – kažu ime osobe u sebi dok gaze rosom.
Zabranjeno je:
- Brisati noge odmah nakon hodanja – rosa mora sama da se osuši.
- Govoriti dok hodaš – jer se “reči mešaju sa molitvom”.
- Gaziti cveće – jer se tada "žrtvuje zdravlje".
Ritual i paganska prošlost
Veselin Čajkanović piše da je Ivanjdan nastavak drevnih slavenskih praznika vode, biljaka i sunca. Rosa je “poslednji dah noći, umiveno lice dana” – i zato se samo tada koristi kao lek. Hodanje bos po travi, u tišini, povezano je sa kultom majke Zemlje – i verovanjem da noge znaju put koji um zaboravi.
Danas – wellness pre Instagrama
Dok se svet okreće “groundingu” i “earthing” tehnikama, srpsko selo je to oduvek znalo. Ustati u zoru, stati bos na travu, ne pričati – već slušati. I zato, 7. jula nije samo dan sveće i slave – već jutro tihe molitve stopalima.
Zašto vernici na Ostrog nose bele vunene čarape: Narodno verovanje staro vekovima nalaže da ovo uradite sa njima
Ovo je priča o čudu, simbolici i narodnom verovanju koje traje do danas.
Monasi sa Hilandara, bez obzira na doba godine, na trpezi uvek imaju ovu posnu namirnicu: Zato su snažni i jaki i neretko dožive duboku starost
Oni zanju da je ključ dobrog života, umerenost
Vladeta Jerotić smatrao je da samo ovi ljudi zaslužuju bezgraničnu Božju ljubav: " Do ljubavi ne možemo nikad doći, sve dok smo..."
Vladeta Jerotić smatrao je da je istina od koje mnogi beže u tome što Bog od čoveka traži samo jedno, te da nam bez toga nema ni spasenja
Ko je bila sveta Ana i zašto se slavi njeno začeće? Izgovorite danas moćnu molitvu za srećan brak i porodicu
Danas, na pravoslavni praznik Začeće svete Ane, crkva se seća jednog od najvažnijih trenutaka u istoriji Hristove porodice — momenta kada je Sveta Ana, majka Bogorodice, postala trudna sa Marijom. Ovaj praznik ne samo da ima duboko religijsko značenje, već je i praznik posvećen ženama, posebno onima koje su u braku, jer se veruje da Sveta Ana zaštitnica žena i majki.
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Komentari(0)