NIJE PO ĆOPIĆU! Kako je Brankov most dobio ime i zašto je poznat po samoubistvima

Izvor: Lepote Srbije

11:00

Kultura 0

Brankov most poznat je još i kao Most bratstva i jedinstva, jer se tako zvanično zvao za vreme socijalizma. Ipak, u našem narodu ustaljeniji je naziv Brankov most.

NIJE PO ĆOPIĆU! Kako je Brankov most dobio ime i zašto je poznat po samoubistvima
Shutterstock/brankov most

Ukupna dužina mosta iznosila je 474m (7.7+75,0+261,0+75,0+9,0+47,0 - počev od novobeogradske strane). Glavna mostovska konstrukcija, raspona 75+261+75m izvedena je kao viseći most po ugledu na viseći most preko reke Rajne u Kelnu.

Brankov most je po obimu saobraćaja drugi most po važnosti u Beogradu (posle Gazele). Otvoren je 1956. godine i dugačak je 261 metar.

Kako je dobio ime?

Za ovaj most koji je sinonim Beograda vezuju se mnoge priče, ali i zablude. Možda najpoznatija je ta da je ime dobio po Branku Ćopiću koji je skočio sa njega.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Omiljeni dečji pisac izvršio je samoubistvo 26. marta 1984. godine. Ćopić je nakon velikog pritiska komunističke partije odlučio da izlaz potraži u sigurnoj smrti, a svojoj supruzi ostavio je sakriveno oproštajno pismo.

Zabrinjavajući podaci

Most je i poznat po velikom broju samoubistava koja se izvrše ili pokušaju sa njega. Po nekim statitstikama svake godine oko 40 ljudi reši da izvrši samoubistvo skokom sa Brankovog mosta.

manastir jazak

Od moćnog cara do slabe krune – car Dušan i Uroš Nejak

Kultura

16:00

25 avgust, 2025

Smrt cara Dušana 20. decembra 1355. godine označila je prelomni trenutak u istoriji srpske srednjovekovne države. Na presto je došao njegov jedini sin, Stefan Uroš V, u narodu poznat kao Uroš Nejak. Period njihove smene na vlasti i Uroševe vladavine doneo je velike promene – od vrhunca moći do postepenog slabljenja carstva.

opanci

Opanci – od svakodnevne obuće do simbola tradicije

Kultura

14:00

24 avgust, 2025

Od planinskih sela do varoških sokaka, opanci su vekovima bili simbol srpskog domaćinstva, rada i svakodnevice. Zanat opančara, iako danas retkost, i dalje čuva priču o umeću, strpljenju i životu koji je nekada tekao sporije, ali sa više mere.

Tagovi:

Komentari(0)

Loading