Brankov most poznat je još i kao Most bratstva i jedinstva, jer se tako zvanično zvao za vreme socijalizma. Ipak, u našem narodu ustaljeniji je naziv Brankov most.
Ukupna dužina mosta iznosila je 474m (7.7+75,0+261,0+75,0+9,0+47,0 - počev od novobeogradske strane). Glavna mostovska konstrukcija, raspona 75+261+75m izvedena je kao viseći most po ugledu na viseći most preko reke Rajne u Kelnu.
Brankov most je po obimu saobraćaja drugi most po važnosti u Beogradu (posle Gazele). Otvoren je 1956. godine i dugačak je 261 metar.
Kako je dobio ime?
Za ovaj most koji je sinonim Beograda vezuju se mnoge priče, ali i zablude. Možda najpoznatija je ta da je ime dobio po Branku Ćopiću koji je skočio sa njega.
Možda vas zanima:
TAJNA U CENTRU BEOGRADA: PROKLETSTVO ILI NESREĆNA SUDBINA STUBA BRANKOVOG MOSTA?
Mnogo Beograđana ovo ne zna, ali Brankov most danas živi svoj drugi život.
DA LI STE ZNALI? Brankov most se sastoji iz dva mosta blizanca
Od 1. septembra 1978. godine jedan od najprometnijih prelaza iz starog u novi deo prestonice čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu Novog Beograda, stariji čak 22 leta.
Možda vas zanima:
TAJNA U CENTRU BEOGRADA: PROKLETSTVO ILI NESREĆNA SUDBINA STUBA BRANKOVOG MOSTA?
Mnogo Beograđana ovo ne zna, ali Brankov most danas živi svoj drugi život.
DA LI STE ZNALI? Brankov most se sastoji iz dva mosta blizanca
Od 1. septembra 1978. godine jedan od najprometnijih prelaza iz starog u novi deo prestonice čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu Novog Beograda, stariji čak 22 leta.
Možda vas zanima:
TAJNA U CENTRU BEOGRADA: PROKLETSTVO ILI NESREĆNA SUDBINA STUBA BRANKOVOG MOSTA?
Mnogo Beograđana ovo ne zna, ali Brankov most danas živi svoj drugi život.
DA LI STE ZNALI? Brankov most se sastoji iz dva mosta blizanca
Od 1. septembra 1978. godine jedan od najprometnijih prelaza iz starog u novi deo prestonice čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu Novog Beograda, stariji čak 22 leta.
Omiljeni dečji pisac izvršio je samoubistvo 26. marta 1984. godine. Ćopić je nakon velikog pritiska komunističke partije odlučio da izlaz potraži u sigurnoj smrti, a svojoj supruzi ostavio je sakriveno oproštajno pismo.
Zabrinjavajući podaci
Most je i poznat po velikom broju samoubistava koja se izvrše ili pokušaju sa njega. Po nekim statitstikama svake godine oko 40 ljudi reši da izvrši samoubistvo skokom sa Brankovog mosta.
MUZEЈ MRTVOG JEZIKA: Jedino mesto u Srbiji gde se govori rumunski jezik cara Trajana i zašto je ta kultura pod zaštitom
Vlaška zajednica u Istočnoj Srbiji čuva jedinstven jezički fenomen: arhaične romanske dijalekte koji su se razvijali u potpunoj izolaciji vekovima. Otkrivamo zašto se ovaj jezik, najbliži izvornom latinitetu Balkana, naziva "jezikom cara Trajana" i kako je pitanje njegovog imena – vlaški ili rumunski – postalo predmet političkog spora, uprkos naučnoj činjenici da je on živi spomenik antike.
KAMEN KOЈI SE PREMEŠTA: Zašto se na Planini Tari skrivalo hajdučko blago i legenda o neobjašnjivim pomeranjima obeležja
Planina Tara, sa svojom divljom lepotom i gustim, stoletnim šumama, vekovima je bila idealno utočište za sve – od mrkih medveda do hajduka. Otkrivamo zašto su hajduci baš na Tari skrivali blago i kako je legenda o kamenju koje se samo pomera nastala da bi zaštitila najveće tajne planine od pohlepe lovaca na blago.
POSLEDNJI TRAG NEMANJIĆА: Gde je zaista sahranjena Jelena Anžujska i zašto se za njen grob borilo tri dinastije
Jelena Anžujska (1236–1314) jedna je od najzagonetnijih srpskih kraljica. Rođena u plemićkoj lozi Zapada, postala je svetica Pravoslavne crkve, majka dvojice kraljeva i osnivač prve ženske škole u Evropi. Otkrivamo kako je njen grob u Manastiru Gradac postao tačka spajanja katoličke i pravoslavne vere i zašto su se tri dinastije borile za njeno nasleđe.
TAJNA IZGUBLJENOG PIVA: Zašto je Bajloni bio najmoćniji čovek Beograda i kako je nastao recept koji je propao u ratu
Bajlonijeva pijaca, kao i današnji Cetinjski kreativni distrikt, nose ime porodice koja je u Beograd donela industrijsku revoluciju i najbolje pivo na Balkanu. Otkrivamo kako je češki emigrant Ignjat Bajloni, na nagovor zeta, odabrao Srbiju umesto Amerike, stvorio carstvo, i zašto je recept za čuveno svetlo pivo "Prvenac" zauvek nestao nakon bombardovanja.
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
Komentari(0)