Brankov most poznat je još i kao Most bratstva i jedinstva, jer se tako zvanično zvao za vreme socijalizma. Ipak, u našem narodu ustaljeniji je naziv Brankov most.
Ukupna dužina mosta iznosila je 474m (7.7+75,0+261,0+75,0+9,0+47,0 - počev od novobeogradske strane). Glavna mostovska konstrukcija, raspona 75+261+75m izvedena je kao viseći most po ugledu na viseći most preko reke Rajne u Kelnu.
Brankov most je po obimu saobraćaja drugi most po važnosti u Beogradu (posle Gazele). Otvoren je 1956. godine i dugačak je 261 metar.
Kako je dobio ime?
Možda vas zanima:
TAJNA U CENTRU BEOGRADA: PROKLETSTVO ILI NESREĆNA SUDBINA STUBA BRANKOVOG MOSTA?
Mnogo Beograđana ovo ne zna, ali Brankov most danas živi svoj drugi život.
DA LI STE ZNALI? Brankov most se sastoji iz dva mosta blizanca
Od 1. septembra 1978. godine jedan od najprometnijih prelaza iz starog u novi deo prestonice čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu Novog Beograda, stariji čak 22 leta.
Možda vas zanima:
TAJNA U CENTRU BEOGRADA: PROKLETSTVO ILI NESREĆNA SUDBINA STUBA BRANKOVOG MOSTA?
Mnogo Beograđana ovo ne zna, ali Brankov most danas živi svoj drugi život.
DA LI STE ZNALI? Brankov most se sastoji iz dva mosta blizanca
Od 1. septembra 1978. godine jedan od najprometnijih prelaza iz starog u novi deo prestonice čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu Novog Beograda, stariji čak 22 leta.
Možda vas zanima:
TAJNA U CENTRU BEOGRADA: PROKLETSTVO ILI NESREĆNA SUDBINA STUBA BRANKOVOG MOSTA?
Mnogo Beograđana ovo ne zna, ali Brankov most danas živi svoj drugi život.
DA LI STE ZNALI? Brankov most se sastoji iz dva mosta blizanca
Od 1. septembra 1978. godine jedan od najprometnijih prelaza iz starog u novi deo prestonice čine dva samostalna mosta blizanca od kojih je jedan, onaj u pravcu Novog Beograda, stariji čak 22 leta.
Za ovaj most koji je sinonim Beograda vezuju se mnoge priče, ali i zablude. Možda najpoznatija je ta da je ime dobio po Branku Ćopiću koji je skočio sa njega.
Omiljeni dečji pisac izvršio je samoubistvo 26. marta 1984. godine. Ćopić je nakon velikog pritiska komunističke partije odlučio da izlaz potraži u sigurnoj smrti, a svojoj supruzi ostavio je sakriveno oproštajno pismo.
Zabrinjavajući podaci
Most je i poznat po velikom broju samoubistava koja se izvrše ili pokušaju sa njega. Po nekim statitstikama svake godine oko 40 ljudi reši da izvrši samoubistvo skokom sa Brankovog mosta.
Istorija imena
Beograđani su ovaj most ponekad zvali Savski most ili most u Brankovoj ulici jer se preko njega ulazi u ulicu nazvanu po pesniku Branku Radičeviću.
Sadašnji naziv je dobio po Brankovoj ulici, čiji nastavak predstavlja.
(Kurir)
NEBESKI GLAS: Otkrijte "Krstasti svod" u manastiru Manasija i zašto arhitektura svedoči o tajnoj pravoslavnoj sekti
Manastir Manasija, zadužbina despota Stefana Lazarevića iz 15. veka, predstavlja vrhunac moravske arhitekture. Ipak, Manasija krije tajnu: njena arhitektura, sa neobičnim svodovima i dekoracijom, svedoči o snažnim, pa čak i zabranjenim, uticajima sa Zapada. Otkrivamo zašto su masivni zidovi i Despotova kula bili centar otpora, i kako je Resavska škola održavala "skrivenu" pravoslavnu misao.
KUĆA NA TERAZIЈAMA GDE JE GOREO NOVAC: Tajna Palate Atina – zašto je u njoj nestalo najveće blago i zavera iz 1941.
Palata Atina na Terazijama nije samo remek-delo secesije i akademizma, već tihi svedok burne istorije Beograda. Otkrivamo kako je ova raskošna zgrada dobila ime po dvorskom kuvaru Kralja Petra I, i kako je urbana legenda o tajnim trezorima i nestalom blagu iz nje nastala u haosu Aprilskog rata 1941. godine.
GROBLJE VILA: Zašto se na planini Miroč i danas gasi motor i legenda o najstarijem srpskom vampiru
Miroč, planina na severoistoku Srbije, važi za jednu od najmističnijih, opevana u narodnim pesmama kao dom vilenjaka. Ipak, Miroč i obližnji krajevi kriju mnogo mračniju tajnu – priču o najpoznatijem srpskom vampiru, Savi Savanoviću. Otkrivamo kako je vodenica na reci Rogačici postala ukleto mesto koje meštani izbegavaju i kako se mit o vukodlacima spojio sa pričom o vampiru.
POSLEDNJE PISMO IZ ZATVORA: Istina o jedinom svedočanstvu Kneza Pavla u egzilu i zašto je odbio da nosi burmu
Knez Pavle Karađorđević (1893–1976) važio je za najobrazovanijeg i najsklonijeg umetnosti među srpskim vladarima, ali je njegov život završio u političkom progonstvu. Otkrivamo kako je njegova sudbina povezana sa tragičnim gubitkom sina i zašto se, uprkos svom bogatstvu, morao odreći remek-dela da bi preživeo u izgnanstvu.
Naši stari su verovali da vetar ima duhovnu funkciju: Ovako su mu pevali, a razlog će vas iznenaditi
Pevanje pred vetar nije pokušaj da se kontroliše priroda
Komentari(0)