NIJE PISALA POEZIJU, ONA JE ŽIVELA POEZIJU Ko je zapravo bila Desanka Maksimović, jedna od najvećih srpskih pesnikinja
Desanka Maksimović, jedna od najvećih pesnikinja koju je Srbija ikada imala, ostavila je neizbrisiv trag u svetu poezije, svojim delima koja odražavaju duboku emotivnost, ljubav prema životu, prirodi, rodnoj zemlji, i neugasivu borbu za humanost. Rođena 1898. godine u Rabrovici, kroz svoje stihove, ona je tkala tapiseriju srpske kulturne baštine, istovremeno bivajući glas svoje generacije i večiti simbol poetskog izraza.
Školovanje je započela u Valjevu, a nastavila i završila u Beogradu, gde je diplomirala na Filozofskom fakultetu, studirajući srpski jezik i književnost. Njena pedagoška karijera, tokom koje je inspirisala generacije mladih umova, bila je samo jedan deo njenog životnog poziva, dok je drugi, mnogo važniji, bio posvećen poeziji.
Desanka Maksimović nije samo pisala poeziju – ona je živela poeziju. Njena dela, od "Prve ljubavi" do "Tražim pomilovanje", od "Zelenog venca" do "Bajke o labudu", odražavaju njenu duboku povezanost sa prirodom, emotivnu introspekciju, ali i angažovanost u vremenu punom izazova. Njene pesme su postale sinonim za ljubav, patriotizam, humanizam, ali i za bunt protiv nepravde, nasilja i ratova.
Printscreen/Youtube
Njena poezija, iako ukorenjena u tradiciji, bila je univerzalna u svom dometu, obraćajući se čitaocima svih generacija i kultura. Desanka je uspela da svojim pesničkim glasom premosti jazove između različitih svetova, spajajući univerzalne teme ljubavi, patnje, radosti i tuge sa specifičnim lokalnim i nacionalnim temama.
Možda vas zanima:
Družila se sa Crnjanskim i Andrićem, volela samo jednog muškarca... Životna priča velike Desanke naježiće Srbe
32 godine od smrti čuvene srpske poetese
Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Možda vas zanima:
Družila se sa Crnjanskim i Andrićem, volela samo jednog muškarca... Životna priča velike Desanke naježiće Srbe
32 godine od smrti čuvene srpske poetese
Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Možda vas zanima:
Družila se sa Crnjanskim i Andrićem, volela samo jednog muškarca... Životna priča velike Desanke naježiće Srbe
32 godine od smrti čuvene srpske poetese
Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Pored poezije, Desanka Maksimović je bila i svedok svog vremena, angažovana intelektualka čiji su stavovi, često izraženi kroz njenu poeziju, odražavali njen otpor prema svakom obliku ugnjetavanja i njen zagovor za mir, slobodu i pravdu. Kao priznati član Srpske akademije nauka i umetnosti, njeno delo i životni stavovi ostali su trajna inspiracija za borbu protiv nepravde i za humanost.
Desanka Maksimović nije samo istorijska figura; ona je večiti simbol srpske poezije, čiji stihovi nastavljaju da odjekuju, inspirišući ljude da žive ispunjenije, da cene lepotu sveta oko sebe, i da se ne boje da svoj glas koriste u borbi za bolji svet. Njena dela su, i ostaju, svetionik koji osvetljava put ka lepšoj i pravednijoj budućnosti.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Polovina vernika slavi, a polovina odlazi na slavu: Sutra je Sveti Nikola, a ove običaje treba ispoštovati
Pravoslavni vernici sutra slave Nikoljdan, krsnu slavu posvećenu Svetom Nikoli - zaštitniku putnika, domorodaca i siromašnih. Tradicionalno, slavlje obuhvata slavsku trpezu, molitve, darivanje dece i poštovanje običaja koji se prenose generacijama.
Da li post sme da se prekine i može li se nastaviti? Ako ste u iskušenju, ovo morate da znate
Božićni post počinje danas, a mnogi vernici su i dalje u nedoumici da li sme da se prekine.
DEČACI SU NEKAD NOSILI IME KOJE SRBI SADA KAO LUDI DAJU DEVOJČICAMA: Nećete verovati vidite KOJE je u pitanju
Jedno tumačenje govori da je ime nastalo od reči persijskog porekla i da u prevodu znači “lala”, odnosno “prolećni cvet”
Komentari(0)