Naredba o ukidanju ćirilice: 1914. godine zabranjena je srpska zastava, ukinuta je krsna slava, zabranjeno je čak i nošenje srpske šajkače
U sklopu opšte histerije protiv Srba, koja se posle Principovog atentata širila celim područjem južne Austrougarske, a najviše na prostoru Bosne, Dalmacije, Slavonije i Hrvatske, na udaru je bilo sve srpsko.
Najčešće pod optužbom za špijunažu hapšeni su, zatvarani i ubijani viđeniji Srbi – sveštenici, učitelji, predsednici društava, vlasnici radnji… Pljačkana je i uništavana srpska imovina, zabranjen je rad srpskih društava, zatvorene su srpske škole, zabranjena je ćirilica, zabranjena je srpska zastava, ukinuta je krsna slava, zabranjeno je čak i nošenje srpske šajkače.
Prenosimo vam tekst naredbe Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade o ukidanju ćirilice u „javnim nižim pučkim školama“ kraljevina Hrvatske i Slavonije, donete trećeg oktobra 1914. godine. Pošto je odluka zakasnila i za nastupajuću 1914/15. godinu udžbenici su već odštampani i „razaslani“, uredbom se određuje da se „oni imadu odmah zamijeniti latinicom štampanim početnicama i računicama…“
Naredbu objavljenu u Novostima br. 270 (05. oktobar 1914.) možete pročitati u celini:
Printscreen
Dodajemo i obaveštenje koje stoji na istoj strani ovoga broja Novosti, a odnosi se na javne, zvanične objave u kojima je takođe ukinuta ćirilica:
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Printscreen
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:
ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Ćirilica je takođe zabranjena i u Bosni, a praksa njene zabrane nastavljena je i u kasnijem periodu. Po ulasku Austrougarske vojske u Srbiju skidani su i uništavani javni natpisi na ćirilici i zamenjivani latiničnim. Sačuvano je više uredbi o zabrani ćirilice u Srbiji, kao i fotografije na kojima austrougarski vojnici skidaju ćirilične natpise i zamenjuju ih latiničnim.
Borba protiv ćirilice, započeta 1914. godine traje čitav vek i posebno je bila izražena u periodu trajanja Titove Jugoslavije, kada je kroz institucije nametana latinica. Dobro je poznat takav primer zabrane ćirilice u svim dokumentima i publikacijama Jugoslovenske Narodne Armije. A koliko su pojedinci, institucije i ustanove u Republici Srbiji danas uistinu srpski najbolje možemo da vidimo u njihovom odnosu prema ćirilici.
(Rasen)
Magija zelenog sveta: Zašto je srpski seljak verovao da biljke leče, proriču sudbinu i prizivaju natprirodne sile
Od drena i bosiljka do gloga i vrbe: Detaljna analiza Veselina Čajkanovića o kultnom značaju bilja u srpskim narodnim verovanjima, mnogo pre nego što je nauka otkrila njihova svojstva.
Krmokolj u zapadnoj Srbiji: Jesenji običaj koji spaja porodicu i selo
U jesenjim mesecima, kada zahladi i približi se zima, u mnogim selima zapadne Srbije nekada je bio obavezan običaj poznat kao krmokolj. To je bio veliki porodični i seoski događaj, kada se klalo svinje i pripremalo meso za predstojeće mesece. Iako se na prvi pogled radilo samo o poslu, krmokolj je bio mnogo više od toga – prava gozba, druženje i prilika da se učvrste rodbinske i komšijske veze.
Evo kako su nestali srpski Pompeji na Balkanu! Grad koji je ispario u magli vekova, a Srbi i dalje žale za njim
Car Justinijan izgradio je velelepni grad u srcu Balkana, a danas od njega ostaju samo ruševine koje čuvaju duh prošlosti
BEOGRAD NA STUBOVIMA: Tajna Palate Albanija – kako je prvi soliter preživeo bombe uprkos lošem terenu i protestima
Palata Albanija, prva zgrada koja je Beogradu podarila vertikalu, dominira Terаzijama, ali malo ko zna da su Beograđani strahovali da će se urušiti. Otkrivamo zašto je cela čaršija pričala da je teren "proklet" i kako je inženjerski podvig armiranog betona spasio soliter od potpunog uništenja.
SVETI TOMA, SEDI DOMA: Praznik Nevernog Tome donosi kišu, štiti od vukova, a evo zašto danas svi zanatlije staju sa radom
Danas, 19. oktobra, obeležava se Tomindan, veliki hrišćanski praznik posvećen Svetom apostolu Tomi. Iako ga svi znaju kao "Nevernog Tomu", on se poštuje kao zaštitnik zanatlija i svetac koji donosi kišu. Otkrivamo zašto se na Tomindan nikuda ne ide i kakva je stara izreka ključna za današnji dan.
Komentari(0)