Naredba o ukidanju ćirilice: 1914. godine zabranjena je srpska zastava, ukinuta je krsna slava, zabranjeno je čak i nošenje srpske šajkače
U sklopu opšte histerije protiv Srba, koja se posle Principovog atentata širila celim područjem južne Austrougarske, a najviše na prostoru Bosne, Dalmacije, Slavonije i Hrvatske, na udaru je bilo sve srpsko.

Najčešće pod optužbom za špijunažu hapšeni su, zatvarani i ubijani viđeniji Srbi – sveštenici, učitelji, predsednici društava, vlasnici radnji… Pljačkana je i uništavana srpska imovina, zabranjen je rad srpskih društava, zatvorene su srpske škole, zabranjena je ćirilica, zabranjena je srpska zastava, ukinuta je krsna slava, zabranjeno je čak i nošenje srpske šajkače.
Prenosimo vam tekst naredbe Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade o ukidanju ćirilice u „javnim nižim pučkim školama“ kraljevina Hrvatske i Slavonije, donete trećeg oktobra 1914. godine. Pošto je odluka zakasnila i za nastupajuću 1914/15. godinu udžbenici su već odštampani i „razaslani“, uredbom se određuje da se „oni imadu odmah zamijeniti latinicom štampanim početnicama i računicama…“
Naredbu objavljenu u Novostima br. 270 (05. oktobar 1914.) možete pročitati u celini:
Printscreen
Dodajemo i obaveštenje koje stoji na istoj strani ovoga broja Novosti, a odnosi se na javne, zvanične objave u kojima je takođe ukinuta ćirilica:
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.

Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Možda vas zanima:

ČUVARI TRADICIJE I KULTURE Da li znate u koliko se država piše ćirilicom?
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.

Vreme kada se ćirilica branila životom! Ovi učitelji su bili spremni da se odreknu svega
Ko zna da li bi iko pomenuo, a kamoli posvetio neko svoje delo uspomeni na žrtvu 14 uglednih učitelja iz Bjelopavlića, koji su pre 97 godina platili životima odbranu srpskog jezika i ćirilice da nije nikšićkog profesora srpskog jezika Veselina Matovića.
Ćirilica je takođe zabranjena i u Bosni, a praksa njene zabrane nastavljena je i u kasnijem periodu. Po ulasku Austrougarske vojske u Srbiju skidani su i uništavani javni natpisi na ćirilici i zamenjivani latiničnim. Sačuvano je više uredbi o zabrani ćirilice u Srbiji, kao i fotografije na kojima austrougarski vojnici skidaju ćirilične natpise i zamenjuju ih latiničnim.
Borba protiv ćirilice, započeta 1914. godine traje čitav vek i posebno je bila izražena u periodu trajanja Titove Jugoslavije, kada je kroz institucije nametana latinica. Dobro je poznat takav primer zabrane ćirilice u svim dokumentima i publikacijama Jugoslovenske Narodne Armije. A koliko su pojedinci, institucije i ustanove u Republici Srbiji danas uistinu srpski najbolje možemo da vidimo u njihovom odnosu prema ćirilici.
(Rasen)

PAZITE NA OVE GREŠKE: "To nije u duhu našeg jezika"
Srbi su naveli najgore pravopisne greške.

Zašto Desanka Maksimović đacima nikad nije davala jedinice?
Pesnikinja autentičnog izraza, dosledna sosptvenom viđenju sveta, bila je, kroz svoje pesme, sagovornica svih genercija, velika duša, mila i draga, a već samo njeno ime – Desanka Maksimović – u nama budi najlepša osećanja.

DA LI SE PRAVILNO KRSTITE PRED IKONOM U CRKVI: Veroučiteljica pokazala kako pravoslavci trebaju da to čine I OTKLONILA NEDOUMICE!
Ne idemo svi u crkvu redovno, to je tačno. Neko nikada iako se izjašnjava kao pravoslavac, neko tek ponekad svrati, neko je tamo o svakom većem prazniku, neko i češće mnogo...

Rahela Ferari – glumica koja je bežala od Gestapoa i preko noći osedela
Kada se spomene ime Rahele Ferari, pred očima oživljavaju likovi baka, majki, komšinica, ali i ozbiljnih žena koje su obeležile pozorište i film. Njena karijera trajala je više od pola veka, a iza sebe je ostavila trag u preko 90 filmskih i televizijskih ostvarenja. Ali, njen život bio je mnogo dramatičniji od uloga koje je igrala.

Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Komentari(0)