Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Evropa je kontinent koji obuhvata raznolikost kultura, jezika i pismenih tradicija. Dok se latinično pismo koristi u većini evropskih zemalja, postoje i oni narodi koji su sačuvali svoje tradicionalne alfabete.
Različita pisma odražavaju bogatstvo i raznolikost evropske kulturne baštine.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Možda vas zanima:
Devee rečenica koje nikad ne treba da izgovorite dragim ljudima
Pazite šta govorite, neke reči znaju da zabole
OSTACI RIMSKOG CARSTVA U SRBIJI Viševekovno blago za koje gotovo i da ne znamo da postoji u našoj zemlji
Na prostoru Srbije nalazilo se nekada mnoštvo rimskih mostova, od kojih je sigurno najimpozantniji bio Trajanov most preko Dunava. Mnogi od njih nisu odoleli vekovima. Međutim, danas se izdvajaju 4 mosta koja se od pamtiveka nazivaju rimskim, iako se smatra da su nastali za vreme Osmanlija.
Srpska ćirilica
U Republici Srbiji u službenoj upotrebi su srpski jezik i ćiriličko pismo.
Službena upotreba drugih jezika i pisama uređuje se zakonom, na osnovu Ustava. Ćiriličko pismo igra izuzetno važnu ulogu u srpskoj kulturi i identitetu.
Upotreba ćiriličkog pisma u Srbiji je posebno vidljiva u zvaničnim dokumentima, obrazovanju, medijima i na mnogim javnim mestima. Ćiriličko pismo ima poseban kulturni i istorijski značaj u Srbiji. Ona se smatra vezom sa slovenskom i srpskom tradicijom, a mnogi kulturni spomenici, knjige i umetnička dela napisani su ćirilicom.
Grčki alfabet
U Grčkoj se koristi jedan od najstarijih pisama u Evropi – grčki alfabet. Ovaj alfabet koristi se ne samo u Grčkoj već i na Kipru i kod manjih grčkih zajednica širom sveta. Grčki alfabet ima svoje korene u antičkoj Grčkoj i ostao je važan deo kulture i obrazovanja.
Ruska i beloruska ćirilica
Rusija, kao najveća evropska zemlja, koristi ćiriličko pismo. Ćirilica je osnova za ruski jezik i mnoge druge jezike u bivšim sovjetskim republikama. Ovo pismo se odlikuje svojim karakterističnim slovima i daje ruskom jeziku prepoznatljiv izgled. Beloruska ćirilica razlikuje se od ruske samo u jednom slovu.
Bugarska ćirilica
Bugarski jezik takođe koristi ćiriličko pismo, mada je u prošlosti koristio glagoljicu. Ovo pismo igra ključnu ulogu u očuvanju bugarske jezičke i kulturne baštine. Zahvaljujući ulasku Bugarske u Evropsku uniju, ćirilica je postala treće zvanično pismo Evropske unije pored latinice i grčkog alfabeta.
Gruzinsko pismo
Gruzija koristi svoj jedinstveni pismeni sistem, gruzinsko pismo, razlikuje se od bilo kog drugog alfabeta u Evropi. Ima prepoznatljive znakove i dugu istoriju u gruzinskoj kulturi.
Jermensko pismo
Jermenija takođe ima svoj jedinstveni alfabet, poznat kao jermensko pismo. Ovo pismo ima svoje korene u starim vekovima i igra važnu ulogu u očuvanju jermenskog jezika i identiteta.
Makedonsko pismo
U Makedoniji se koristi i latinica i ćirilica kao zvanični pismeni sistemi. Oba pisma imaju jednak status i koriste se u javnim institucijama, školama, medijima i drugim zvaničnim dokumentima. Ova dvojezičnost je rezultat političkih i jezičkih faktora u Makedoniji, gde se ćirilica tradicionalno koristila, ali je latinično pismo takođe postalo sveprisutno tokom vremena, naročito u komunikaciji sa inostranstvom i na internetu.
Građani Makedonije obično imaju slobodu izbora kada je reč o tome koje će pismo koristiti u svakodnevnoj komunikaciji, i mnogi ljudi se oslanjaju na oba pisma u zavisnosti od situacije ili ličnih preferencija.
Ukrajinsko pismo
U Ukrajini se zvanično koristi ćiriličko pismo. Ćirilica je službeno pismo i dominantno se koristi u javnim institucijama, školama, medijima i drugim zvaničnim dokumentima. Ukrajinska ćirilica ima nekoliko specifičnih slova koja se razlikuju od ruske ćirilice, jer reflektuju zvuke i foneme karakteristične za ukrajinski jezik.
Kada je reč o pismenoj reformi u Ukrajini, postojale su diskusije i različiti stavovi u vezi sa mogućim prelaskom na latiničko pismo, kako bi se što više diferencirali u odnosu na ruski jezik.
Pismena reforma je bila predmet debata i razmatranja u ukrajinskom parlamentu, ali nije došlo do značajnih promena u vezi sa zvaničnim pismom.
Kazaško pismo
U Kazahstanu se koriste tri pisma kazaška ćirilica, latinica i arapsko pismo.
Vlada Kazahstana odlučila je da ta zemlja do 2025. potpuno promeni državno pismo sa ćirilice na latinicu, kako bi pobegla od sovjetskog nasleđa.
Svako od ovih pisma ima svoje jedinstvene karakteristike i doprinosi raznolikosti evropske kulturne baštine. Iako latiničko pismo dominira u mnogim delovima Evrope, očuvanje i upotreba tradicionalnih alfabeta čuva bogatstvo jezičke i kulturne raznolikosti kontinenta.
„Tiha nedelja“: Dan kada se ni dete ne budi pre vremena
U srpskoj tradiciji, nedelja nije bila samo dan odmora, već dan tišine. Dan za sabranost, mir u kući i poštovanje ritma duše – a ne za planove, poslove i galamu.
Sveti Arhangel Mihailo: Ko je zapravo Božji vojvoda koga Srbi slave na Aranđelovdan
Aranđelovdan, koji se obeležava 21. novembra, spada među najvažnije slave u srpskom narodu. Sveti Mihailo ne dolazi tiho – on dolazi s mačem, da preseče zlo i zaštiti pravdu.
Kako su naši stari prepoznavali dolazak zime: Zaboravljeni narodni „prognozeri“
Nisu imali aplikacije ni meteorologe, ali su znali – ako mačka legne na leđa, sneg je blizu. A ako dim ide pravo, dani su brojani.
Zašto se u kući ne peva posle zalaska sunca: Tiha pravila srpskog domaćinstva
Stari su govorili – „Ne pevaj uveče, da ne zaplačeš ujutru.“ U toj rečenici nije bilo pretnje, već mudrosti o poštovanju noći, doma i duhovnog mira.
KAKO SE BIRA SLAVA: Porodični zaštitnik kao nit identiteta
Mnogi se pitaju: zašto baš taj svetac, a ne neki drugi? Srpska slava nije samo običaj – ona je prvo nematerijalno kulturno dobro iz naše zemlje upisano na UNESKO listu. To je jedinstvena duhovna praksa koja povezuje generacije, gde svako domaćinstvo ima svog nebeskog zaštitnika – krsno ime.
Komentari(0)