TU TAJNU ODNEĆEMO U GROBOVE Srbi probali da objasne strancu najpoznatiju reč iz našeg naroda: "To nam znači sve prijatelju"
Inat - reč koja se često može čuti na našim prostorima a koja je još uvek neshvatljiva za strance, nešto je o čemu se često povede priča. Tako je bilo i ovog puta, kada je Srbe na jednoj društvenoj mreži stranac zamolio da mu se konačno objasni ova, kako mnogi kažu "supersila koju samo mi imamo".

Neimenovani stranac je na društvenoj mreži Redit zamolio Srbe da mu objasne šta znači reč inat. Kako je rekao, mnogo puta ju je čuo u raznim oblicima, ali do sada niko nije uspeo da mu objasni pravo značenje reči.
"Objasnite mi šta znači inat? Stalno čujem ovu reč u ovom ili onom obliku, a kada pitam o značenju, obično dobijem odgovor u stilu 'ne može se objasniti'.Pa... možda neko može da rasvetli i objasni šta vam to znači?", glasilo je njegovo pitanje u srpskom delu Redita.
"Ne dam inat u inat"
Srbi su naravno, jedva dočekali da u komentarima objasne strancu o čemu se radi. Pored komentara onih koji su istinski hteli da pomognu strancu i na engleskom mu objasnili o čemu se zapravo radi. Mnogo više je bilo onih koji su kroz duhovite primere želeli da se našale.
Možda vas zanima:

Gradovi koji su bili prestonice Srbije kroz istoriju
Od Stare Raske do Beograda – vodič kroz mesta koja su oblikovala našu državu.

MISTERIJA SMRTI 10 SRPSKIH VELIKANA: Mnogo su nam ostavili, a nikad se nije saznalo od čega su PREMINULI!
Druga legenda govori o tome da je grupa srpskih ratnika tokom boja nabasala na carevu svitu
Možda vas zanima:

Gradovi koji su bili prestonice Srbije kroz istoriju
Od Stare Raske do Beograda – vodič kroz mesta koja su oblikovala našu državu.

MISTERIJA SMRTI 10 SRPSKIH VELIKANA: Mnogo su nam ostavili, a nikad se nije saznalo od čega su PREMINULI!
Druga legenda govori o tome da je grupa srpskih ratnika tokom boja nabasala na carevu svitu
Možda vas zanima:

Gradovi koji su bili prestonice Srbije kroz istoriju
Od Stare Raske do Beograda – vodič kroz mesta koja su oblikovala našu državu.

MISTERIJA SMRTI 10 SRPSKIH VELIKANA: Mnogo su nam ostavili, a nikad se nije saznalo od čega su PREMINULI!
Druga legenda govori o tome da je grupa srpskih ratnika tokom boja nabasala na carevu svitu
"Rekao si mi da ne mogu to da uradim pa ću to uraditi samo da ti dokažem da mogu", "Zamisli da si na takmičenju i svi ti zvižde ili navijaju za drugog igrača. Inat je kada ne želiš da pobediš zbog nagrade, već da naljutiš ljude koji su te izviždali", bili su komentari onih koji su kroz par primerila želeli da objasne strancu značenje reči "inat".
A onda su usledili oni malo komičniji komentari.
"E sad neću ni ja kako hoću", "Inat je kad ti namerno neću objasniti šta je inat", "Milojica, nemoj da jedeš g****" -'jok ti ćeš mi zabraniš!'", "A je l' tako? Dobro, dobro", "Neću ti to objašnjavati, tu tajnu odnećemo u naše grobove prijatelju", "Ne dam inat u inat", "Šta nam znači inat? To nam znači sve prijatelju", našalili su se neki u komentarima.

Vojislav Ilić Mlađi i zaboravljena poezija o Šumadiji: stihovi u kojima se čuje miris zemlje i zvuk zvona
Vojislav Ilić Mlađi, često u senci slavnog imenjaka, ostavio je snažan pesnički trag u srpskoj književnosti početkom 20. veka. Njegove pesme o Šumadiji, narodu i običajima danas su nepravedno zaboravljene, iako su svedočanstvo o vremenu u kojem se narodna duša pretakala u stih.

Kako se izrađuje glina iz Jadranske Lešnice: zanat koji živi kroz lonce, pećnice i zemljane saksije
U selu Jadranska Lešnica kod Loznice i danas se vadi glina iz lokalnih oranica, koristi se za pravljenje lonaca, crepulja i pećarskih cigli, a znanje se prenosi kroz porodice. Ova glina je cenjena zbog svoje izuzetne čistoće i izdržljivosti.

"Ljiljkovanje" na Petrovdanske poklade: zaboravljeni dečji običaj iz sela kod Valjeva
Nekada su deca u valjevskom kraju na poklade trčala kroz selo s vencima od ljiljana na glavi, pevajući i prizivajući zdravlje. Danas taj običaj pamte samo stariji, ali u nekim selima još uvek živi u sećanjima.

Bio je srpski vladar iz senke: Pričalo se da je vanbračni sin kneza Miloša, posle ubistva Mihaila venčao se njegovom verenicom, a onda je misteriozno umro
Blaznavčevo delo i njegov uticaj na istoriju Srbije ostali su nedovoljno istraženi i istorijski nepotpuno ocenjeni. Poslednji sati u životu Milivoja Petrovića bili su veoma intrigantni, kao i čitav njegov život, a njegova iznenadna smrt je i dalje obavijena velom misterije.

„Beli medenjak“ iz Negotinske krajine: Zaboravljena sorta belog luka koja se suši u vencima
Luk koji ne pecka, već miriše na detinjstvo: Stara sorta iz Negotina čuva ukus zaboravljenih bašta
Komentari(0)