Kada se kida kukuruzovina i peku prve bundeve – običaj koji je značio kraj jeseni i početak zime u Srbiji
Nekada je u selima Srbije kraj jeseni bio obeležen radovima oko berbe kukuruza i skupljanja kukuruzovine. Ali to nije bio samo posao, već i običaj sa verovanjima.
Kidanje kukuruzovine
Kada bi se sav kukuruz pobrao, porodica bi zajedno išla na njivu da „skine“ kukuruzovinu – stabljike koje ostaju na njivi. Tada se verovalo da ako se kukuruzovina ne pokupi na vreme, duhovi zime donose glad. Zato su domaćini žurili da sve sabiju u snopove i spreme za stoku.
Metenje bundeva
U isto vreme, žene su u dvorištima pripremale bundeve za pečenje ili kuvanje. Postojao je običaj da se prva ispečena bundeva podeli među svim ukućanima, „da svako uzme zalogaj i zimu dočeka sit“. U nekim krajevima deca su od šupljih bundeva pravila fenjere sa svećama, koje su se palile pred kućom „da oteraju zle duhove i donesu svetlost u duge jesenje noći“.
Društveni značaj
Možda vas zanima:
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
ZIMSKI KOLAČ: Recept za POSLASTICU OD BUNDEVE
Bundeva je omiljena zimska namirnica, od koje mogu da se naprave brojne slatke i slane đakonije
Možda vas zanima:
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
ZIMSKI KOLAČ: Recept za POSLASTICU OD BUNDEVE
Bundeva je omiljena zimska namirnica, od koje mogu da se naprave brojne slatke i slane đakonije
Možda vas zanima:
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
ZIMSKI KOLAČ: Recept za POSLASTICU OD BUNDEVE
Bundeva je omiljena zimska namirnica, od koje mogu da se naprave brojne slatke i slane đakonije
Možda vas zanima:
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
ZIMSKI KOLAČ: Recept za POSLASTICU OD BUNDEVE
Bundeva je omiljena zimska namirnica, od koje mogu da se naprave brojne slatke i slane đakonije
Simbolika običaja
Sabiranje kukuruzovine značilo je zatvaranje jednog godišnjeg ciklusa i spremanje domaćinstva za dugu zimu. Bundeva je u narodu smatrana hranom koja „greje i čuva zdravlje“, pa je imala posebno mesto u jesenjoj trpezi i verovanjima.
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)