Kada se kida kukuruzovina i peku prve bundeve – običaj koji je značio kraj jeseni i početak zime u Srbiji
Nekada je u selima Srbije kraj jeseni bio obeležen radovima oko berbe kukuruza i skupljanja kukuruzovine. Ali to nije bio samo posao, već i običaj sa verovanjima.
Kidanje kukuruzovine
Kada bi se sav kukuruz pobrao, porodica bi zajedno išla na njivu da „skine“ kukuruzovinu – stabljike koje ostaju na njivi. Tada se verovalo da ako se kukuruzovina ne pokupi na vreme, duhovi zime donose glad. Zato su domaćini žurili da sve sabiju u snopove i spreme za stoku.
Metenje bundeva
U isto vreme, žene su u dvorištima pripremale bundeve za pečenje ili kuvanje. Postojao je običaj da se prva ispečena bundeva podeli među svim ukućanima, „da svako uzme zalogaj i zimu dočeka sit“. U nekim krajevima deca su od šupljih bundeva pravila fenjere sa svećama, koje su se palile pred kućom „da oteraju zle duhove i donesu svetlost u duge jesenje noći“.
Društveni značaj
Možda vas zanima:
Bundeva čuva krvne sudove, sprečava zatvor, dobra je za mršavljenje + 3 recepta koja će vas oduševiti
Sezona bundeve je počela, a ukoliko držite dijetu - ova 3 recepta su baš za vas: niskokalorična, a ukusna
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
Možda vas zanima:
Bundeva čuva krvne sudove, sprečava zatvor, dobra je za mršavljenje + 3 recepta koja će vas oduševiti
Sezona bundeve je počela, a ukoliko držite dijetu - ova 3 recepta su baš za vas: niskokalorična, a ukusna
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
Možda vas zanima:
Bundeva čuva krvne sudove, sprečava zatvor, dobra je za mršavljenje + 3 recepta koja će vas oduševiti
Sezona bundeve je počela, a ukoliko držite dijetu - ova 3 recepta su baš za vas: niskokalorična, a ukusna
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
Možda vas zanima:
Bundeva čuva krvne sudove, sprečava zatvor, dobra je za mršavljenje + 3 recepta koja će vas oduševiti
Sezona bundeve je počela, a ukoliko držite dijetu - ova 3 recepta su baš za vas: niskokalorična, a ukusna
Zašto se verovalo da proja „ne sme da se seče naopako“: Mitološko značenje kukuruza u ishrani i narodni recept za proju sa koprivom
U srpskoj narodnoj tradiciji, proja je bila više od hleba. Nije se sekla kako ti padne na pamet, niti jela bez reda. Ako se prvi rez povuče u pogrešnom pravcu – verovalo se da se u kuću unosi nemir, rasprava i “presečena sreća”.
Simbolika običaja
Sabiranje kukuruzovine značilo je zatvaranje jednog godišnjeg ciklusa i spremanje domaćinstva za dugu zimu. Bundeva je u narodu smatrana hranom koja „greje i čuva zdravlje“, pa je imala posebno mesto u jesenjoj trpezi i verovanjima.
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
Komentari(0)