OVDE SU POSTAVLJENI TEMELJI SRPSKE DRŽAVNOSTI Kako je i kada osnovana Stara skupština u Kragujevcu

Lepote Srbije

17:00

Kultura 0

Kao reprezentativna građevina iz perioda druge polovine XIX veka, ističe se zgrada Stare skupštine

Skupština
IZVOR: ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE KRAGUJEVAC

Zgrada Stare skupštine u Kragujevcu izdvaja se kao reprezentativni primer građevine balkansko-orijentalnog stila, ali i kao mesto gde su delovali svi srpski kneževi od Karađorđa do Milana Obrenovića.

STARA SKUPŠTINA U KRAGUJEVCU čini važan i neraskidiv deo istorijski značajnog prostora u kompleksu stare Miloševe crkve na desnoj obali Lepenice.

Pre dvesta godina, kada je proglašen za prestonicu oslobođene Srbije, u Kragujevcu se odvijaju svi značajni događaji, političkog, kulturno-prosvetnog i privrednog karaktera. U tom periodu u Kragujevcu se gradilo u balkansko-orijentalnom stilu. Iako 1841. godine gubi status prestonice, Kragujevac je značaj zadržao i u drugoj polovini XIX veka, prevashodno zbog vojne industrije, ali i dalje aktivnog političkog života.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Kao reprezentativna građevina iz perioda druge polovine XIX veka, ističe se zgrada Stare skupštine, koja je bila centar političkih dešavanja. U njoj su dobrim delom udareni temelji srpske državnosti i Srbija formirana kao pravna država, u njoj su delovali svi srpski kneževi od Karađorđa Petrovića pa do Milana Obrenovića.

Istorijat Stare skupštine

ISTORIJA SRPSKE NARODNE SKUPŠTINE seže u vreme Prvog srpskog ustanka 1804-1813. godine. Ovo predstavničko narodno telo sačinjavale su glavne narodne starešine iz celog Beogradskog pašaluka. Kao što je poznato, prva, ustanička skupština održana je u Orašcu 2. februara 1804. godine (što je predstavljalo početak Prvog srpskog ustanka), a poslednja iz vremena Prvog srpskog ustanka održana je u Kragujevcu 1. i 2. januara 1813. godine, a sazvao ju je Karađorđe.

Vremenom, skupštinska zasedanja bila su česta i predstavljala su mesto za održavanje govora, donošenja važnih odluka i okupljanje velikaša. Gotovo, da se politički život više nije mogao zamisliti bez tih zasedanja, a to je zahtevalo izgradnju jedinstvenog prostora ili objekta u svim važnijim gradovima.

U Kragujevcu, pre podizanja skupštinske zgrade, u vreme vladavine kneza Miloša, Stara crkva i crkveno dvorište služili su za održavanje govora i okupljanje velikaša. Tako je prva redovna skupština na ovom mestu održana 1824. godine, a nekoliko godina kasnije, na tom mestu podignuta je drvena zgrada, koja je služila za održavanje skupštine i tumačenje važnih državnih odluka.

Skupštinska zasedanja održavala su se u toj drvenoj zgradi sve do 1859. godine, kada je sagrađen objekat, koji je bio najsličniji ovom današnjem. U toj zgradi održana su dva skupštinska zasedanja, koja su imala veliki značaj za Srbiju, kako u političkom, tako i u društvenom aspektu. Prva je iz 1876. godine, a druga iz 1878. godine.

U avgustu 1876. godine, skupština na zasedanju donosi sudbonosnu odluku da se Turskoj objavi rat, koji je trajao do 1878. godine, a završio se potpisivanjem Berlinskog ugovora. Te 1878. godine, na skupštini u Kragujevcu, na istom mestu sa koga je objavljen rat, pročitan je Berlinski ugovor, koji je pored značajnog teritorijalnog proširenja Srbiji doneo međunarodno priznanje, nacionalnu slobodu i, ono najvažnije, nezavisnost. Odluke je pročitao Jovan Ristić, tadašnji ministar spoljnih poslova. U svom zakonodavnom delokrugu, Skupština je donela veći broj zakona: Zakon o budžetu oslobođenih predloga za 1878. godinu, Zakon o državnom budžetu, i drugo.

Od završetka srpsko-turskih ratova 1878. godine, Niš postaje mesto u kome će osim Beograda srpska Narodna skupština držati svoja zasedanja. U Kragujevcu će se ona još samo jednom sastati, i to na vanredni saziv 1880. godine, kada je primljena i usvojena železnička konvencija između Srbije i Austrije, kojom je Srbija trebala da pristupi građenju železnice.

Zgrada je kasnije, posle 80-tih godina XIX veka služila za potrebe Vojno-tehničkog zavoda, a nakon završetka Drugog svetskog rata, zgradu je koristilo preduzeće "Crvena zastava". Konačno, 60-tih godina XX veka Skupština opštine Kragujevac prenela je bez naknade zgradu Narodnom muzeju, i kao takva, sve do danas, služi u reprezentativne svrhe.

Arhitektura Stare skupštine

SMEŠTENA NA DESNOJ OBALI LEPENICE, zgrada Stare skupštine, nekada je bila centar političkog života, a danas je reprezentativna građevina istorijskog i kulturnog nasleđa. Iako je arhitektonski veoma jednostavno sagrađena, bez ikakvih posebnih ornamenata i ukrasa, njen značaj je tada bio zaista veliki. Jednostavnog i skromnog arhitektonskog stila, Stara skupština plenila je dešavanjima političko-ekonomskog karaktera i ličnostima od značaja za nacionalnu istoriju.

Osnova građevine je u obliku pravilnog pravougaonika, sa dva reda stubova, koji dele unutrašnji prostor objekta. U prošlosti, zidovi građevine bili su ukrašeni zastavama i grbovima, a na zapadnom delu je bila smeštena tribina. Spoljašnjost Skupštinske zgrade vrlo je jednostavna: sagrađena je od opeke i maltera, sa naknadno dozidanim prostorijama na zapadnom delu, dok je krov dvoslivan od biber crepa.

Prema rezultatima istraživanja utvrđeno je da su unutrašnji zidovi bili malterisani krečnim malterom, a zatim krečeni belom bojom. Unutrašnjost zgrade bila je upotpunjena drvenim letvama, a preko njih je bilo izvršeno malterisanje u dva sloja. Sama unutrašnjost je, takođe, bila jednostavne građe, sagrađena od drveta. Stara skupština je jedna od prvih građevina javnog karaktera koja se gradi po inženjerskim principima. Drugi, dozidani deo objekta, prizidan sa zapadne strane dvorane, građen je u stilu javnih zgrada građenih sa kraja XIX veka sa karakteristično postavljenim pilastrima, zidani od vidljive fugovane opeke.

Skupština IZVOR: ZAVOD ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE KRAGUJEVAC
 
Kako je Stara skupština proglašena za kulturno dobro?

KAO OBJEKAT U KOM JE održano više od 30 skupštinskih zasedanja, a na jednoj od njih pročitane odluke Berlinskog kongresa, Stara skupština je utvrđena za nepokretno kulturno dobro-spomenik kulture Rešenjem Zavoda za naučno proučavanje spomenika kulture Beograd od 26. 9. 1958. godine.

Kao kulturno dobro od velikog značaja, Stara skupština je kategorisana Odlukom Skupštine SRS od 7. aprila 1979. godine, i kao takvo, zajedno sa Starom crkvom u Kragujevcu, predstavlja kulturno-istorijsku riznicu kako Srbije, tako i grada.

Kako bi se očuvao sjaj i ugled jedne takve građevine, osamdesetih godina XX veka Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kragujevca započeo je konzervatorsko-restauratorske radove na zgradi Stare skupštine. Godine 1984. u okviru konzervatorskih radova izvršeni su prvi zahvati više u cilju istraživanja i upotpunjavanja dokumentacije kao i utvrđivanje autentičnih delova građevine. Izvršeno je obijanje maltera sa svih spoljnih i unutrašnjih zidova skupštinske sale, kao i rušenje dotrajalih plafona i demontaža podova. Unutrašnji zidovi u skupštinskoj sali naknadno dozidani, porušeni su, a ubrzo su započeti značajni zahvati na vraćanju zgrade Stare skupštine u autentično stanje.

Danas, zgrada Stare skupštine, jedna od građevina u kompleksu Miloševog venca, autentično reprezentuje kulturu i istoriju Kragujevca XIX i XX veka. Kao deo ovog jedinstvenog kulturno-istorijskog kompleksa, zgrada je imala veliku i značajnu prošlost, a kao takva, i nacionalni i međunarodni značaj. Uprkos prolaznosti vremena, Stara skupština, kao kulturna baština srpskog naroda, grandiozno i dostojanstveno prezentuje svu arhitektonsku, istorijsku i kulturnu i dragocenost jedne građevine, sagrađene po inženjerskim metodima.

 

Tagovi:

Komentari(0)

Loading