Zašto se u narodnom verovanju stolica ne ostavlja prazna za vreme večere: Mesto bez tela, ali s dušom
U starim srpskim domaćinstvima, posebno na selu, prazna stolica za stolom uveče nije bila slučajnost – već poziv. Verovalo se da mesto bez tela može da privuče onoga koga više nema. Ili onoga ko je nekada sedeo tu – ali nije stigao da se oprosti.

U srpskoj narodnoj kulturi, večera nije bila samo obrok. Bila je trenutak tišine, sabranosti i neizgovorene zahvalnosti, pogotovo u zimske dane i večeri posle praznika. I zato nijedna stolica za stolom nije smela da ostane prazna bez potrebe. Ako bi se desilo da se tanjiri iznesu, da se ljudi okupe, a jedno mesto ostane prazno – i svi ćute… govorilo se: „Sedi ko treba – a ne znamo ko.“ Verovalo se da tada duša koja još luta, ili neko koga misao zove, može doći da sedne. I neće otići dok se ne primeti.
Stolica kao mesto duše
Stolica nije bila samo komad nameštaja. U mnogim krajevima, posebno u Zapadnoj Srbiji, Šumadiji i Pčinji, sto i stolice su činile „živu mapu kuće“. Znalo se: – ko sedi gde,
Možda vas zanima:

“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela

Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:

“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela

Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:

“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela

Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:

“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela

Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Možda vas zanima:

“Pojilo” – običaj iz Vojvodine koji povezuje komšije i jača zajedništvo
Zaboravljena tradicija okupljanja koja je bila srce sela

Zašto se u Pomoravlju i dalje "kiti vodeničko kolo"? – Običaj stariji od pesme
Magični ritual koji spaja vodu, plodnost i zajedništvo
Kada neko premine, njegova stolica se ili skloni, ili se prekriva maramom. Ako ostane otkrivena – to je znak da se čeka još jedna reč.
Prazna stolica u tišini – poziv bez glasa
Najopasnije je, verovalo se, ako se: – večera služi u tišini,
– neko ne dođe, a niko ga ne pominje,
– a stolica ostane otvorena, „kao da čeka.“
U tim slučajevima, starije žene bi znale da ustanu i kažu tiho:
„Ako je došao, nek pojede i ode. Ako nije – neka mu je put dobar.“
Ponekad bi uzimale malo hleba, stavile na tanjir i ostavile ga u kuhinji, da se duša „ne naljuti što nije dočekana.“
Znakovi da je neko „seo“ a ne vidi se
Narodna verovanja govore da ako: – plamen sveće zatreperi bez promaje,
– pas laje ka praznoj stolici,
– dete gleda u nju i smeje se –
onda „neko sedi gde ne vidimo“.
U selima oko Ivanjice i Raške, žene bi tada rekle:
„Ne diraj stolicu, nek sedne pa da ide kad se smiri.“
Kako se prekida neželjeni dolazak
U narodnim običajima, ako se oseti nelagoda oko prazne stolice, radi se sledeće: – stolica se okrene licem ka zidu,
– preko nje se prebaci peškir,
– ili se ispod nje stavi drvo drenovog štapića, koji „ne prima dušu.“
Tako se „gost“ ne tera, već mu se pokazuje da to nije vreme da ostaje.
Zaboravljeno pravilo koje se i danas oseća
Iako danas retko razmišljamo o rasporedu sedenja, i dalje nam je neprijatno kad u punoj sobi jedna stolica zjapi prazna.
U nekim porodicama, bake i dalje, iz navike, sklanjaju stolicu koja nema svog čoveka te večeri – „da ne pravi tišinu u razgovoru.“
Mesto koje čeka – i kad niko ne dolazi
Prazna stolica u narodnoj tradiciji nije simbol gubitka.
Ona je mesto poštovanja. Mesto koje zna da čeka, ali i zna kad je vreme da se ode.
Zato je ne ostavljaj tek tako. I ne ignoriši ako te pogleda više nego što treba.
Jer možda nije za tebe – ali neko misli da jeste.

OVO IME JE STARO I IMA PREJAKO ZNAČENJE: Nosila ga je najveća srpska HEROINA
Veruje se da je ovo ime nastalo od imena Milica, a muški oblik ovog imena je Milunko

Ovo je kameni beleg donet sa Kajmakčalana na Suvobor: Mala crkva velikog imena čuva srpsku istoriju i sećanje na velike junake (FOTO)
Na obroncima Suvobora, podno Krševite glavice, svečano je osveštan kameni beleg donet sa Kajmakčalana – simbola herojske borbe srpskog naroda u Prvom svetskom ratu. Znak je podignut kod Hrama Hristovog Vaskrsenja u slavu i čast predaka koji su položili živote na Solunskom frontu.

Biljana i Miloš tri meseca spremali svadbu, a jedna stvar im najteže pala: Sezona velikih srpskih veselja u punom jeku - dok ne kažu "da" mladenci imaju pune ruke posla
Duboko smo zakoračili u sezonu jesenjih svadbi, a kako kažu brojni mladenci, danas je organizacija venčanja znatno zahtevnija nego ranije. Upravo venčani Biljana i Miloš Radovanović iz Ljubića kažu da je sama organizacija složena, jer je potrebno uskladiti tradicionalno i moderno.

DANAS SLAVIMO SVETOG PROROKA MOJSIJA BOGOVIDCA: Ujutru rano, za zdravlje porodice, obavezno ispoštujte jedan običaj
Mojsije se rodio u Egiptu oko 1300. godine pre Hrista. Upokojio se na granici Obećane zemlje u 120. godini ovozemaljskog života.

PAZITE NA OVE GREŠKE: "To nije u duhu našeg jezika"
Srbi su naveli najgore pravopisne greške.
Komentari(0)