Postoje dva objašnjenja ove tradicije u Srba.
Pisao je o tome još Momo Kapor, kako te Srbin gotovo osuđujuće pogleda tokom pozdravljanja, gledajući da li ćeš prekinuti posle drugog poljupca i pomisliti da je dovoljno, a onda nakrivi glavu i didaktički te poljubi treći put, tako da pukne. A kad dođe stranac, njemu naravno treba odmah objasniti da “kod nas tako mora”, te on iz Srbije ode najeden, napijen i izljubljen.
Mnogi bi se iznenadili kada bi čuli da i neki drugi narodi vole da se toliko ljube, i to ravno tri puta. Holanđani, recimo. Postoji jedna velika razlika, doduše: Holanđani se ljube tri puta u isti obraz, a Srbin mora desno pa levo pa desno, nikako obrnuto, i jednaki će prekor dobiti onaj koji slučajno promaši stranu.
Ili bi se iznenadili kada bi čuli da je ljubljenje tri puta zaživelo tek sa buđenjem nacionalizma, i počelo se, u doba novog otkrivanja vere, vezivati za Sveto Trojstvo.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Možda vas zanima:
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Šta su zavetine, i kako se razlikuju od krsne slave, i zašto se ovaj običaj čuva u Srbiji
Pored krsne slave, koja je zaštitni znak srpskog naroda, postoji još jedan manje poznat, ali jednako važan običaj – zavetina. To je praznik koji ne slavi pojedinačna porodica, već celo selo ili mahala, u znak zajedničkog zaveta svecu zaštitniku.
Pored ovoga postoji i drugo manje poznato objašnjenje, koje u sebi nosi poruku i zavete nacionalne časti, a ono glasi:
“Kad se duže vreme nisu videli,
Srbi se ljube tri puta.
Onaj treći poljubac u obraz je najznačajniji.
Srbi se ljube tri puta:
u ime života,
u ime smrti,
i u ime časti"
Pre toga smo se mahom ljubili dva puta, kao i dobar deo Evrope. U brojnim reprizama “Boljeg života”, recimo, može se videti da se svi u porodici Popadić uglavnom ljube – dva puta.
A kad smo kod “Boljeg života”, u njemu je glumila i Snežana Savić koja je baš negde u to doba, potkraj osamdesetih godina prošlog veka, snimila pesmu koja je uhvatila duh vremena, posebno onog kojeg će tek doći. “Tri poljupca hoću ja…”
Kod većine naroda obraz se smatra središtem časti, za Srbe je to posebno karakteristično tako da ima posebno značenje i smisao.
Prvi poljubac: U ime života, proslavlja vrednosti života, da se živi životom dostojnog časnog čoveka.
Drugi poljubac: U ime smrti, posvećuje se s dužnim poštovanjem našim najbližim pokojnicima, kao i našim slavim predcima.
Treći poljubac: U ime časti, u hrišćanskom duhu poručuje da se živi u časti hrišćanskih vrlina.
Drugi naš karakterističan pozdrav jeste tri prsta desne ruke podignuta ka nebu. Ovaj način pozdrava javlja se za vreme Prvog i Drugog srpskog ustanka, gotovo je sigurno da se javio i par vekova ranije, tj. ovaj pozdrav se koristi u svečanim situacijama i prilikama. Tri prsta simbolično predstavljaju krst, što je ujedno i pozdrav Svetom Trojstvu. Kada se krstimo koristimo upravo ta tri prsta, palac, kažiprst i srednji prst, i kada se spoje predstavljaju Jedinstvo Trojstva.
Ranije su se Srbi prilikom susreta ljubili dvaput kao i većina drugih naroda. Na talasu povratka religiji i pravoslavlju Srbi su veoma brzo prihvatili tri poljupca kao tradicionalan način pozdravljanja i deo svog identiteta. U toj meri da i prilikom dolaska stranih političara, glumaca ili pevača mediji pomno prate koliko se puta gost poljubio sa domaćinima i šta je na taj način želeo da poruči.
(Opanak, Nedeljnik)
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
IME STAROSLOVENSKOG POREKLA KOJE JE KRASILO MNOGE DEČAKE: Danas ga sve ređe čujemo, a ima PRELEPO ZNAČENJE
Takođe se smatra da je ovo ime nastalo od imena Milovan i Milosa
Karađorđe se zaljubio u Jelenu pa je oteo sa 15 godina: Jedva izbegla zločin, a na kraju ispunila poslednju želju
Priča o voždu Karađorđu Petroviću i njegovoj ženi Jeleni nije klasična ljubavna bajka. Naprotiv – puna je strasti, sukoba, nepravdi i teških izbora koje je vreme nametalo. Jelena, žena koja je živela u senci vođe Prvog srpskog ustanka, bila je mnogo više od puke supruge slavnog junaka. Njena sudbina govori o tihoj snazi, boli i borbi za dostojanstvo u vremenu kad žene nisu imale ni glas, ni izbor.
Srpska princeza rodila poslednjeg Romanova: Muža joj boljševici brutalno prebili i bacili ga u jamu, a nju u tamnicu, umrla je zaboravljena od svih
Jelena Karađorđević je bila obrazovana, hrabra, vrlo požrtvovana kako prema Srbiji i interesima Srbije, tako i prema svojoj novoj domovini Rusiji.
Iznenadiće vas koje srpske reči koriste i Englezi - čak 28
Engleskih pozajmljenica u našem jeziku ima mnogo, ali čak 28 srpskih reči ušlo je u engleski rečnik. Njih zovemo srbizmi.
Vadi kamen iz kamenoloma pa ga obrađuje: On je Živojin Mišić i potomak srpskog vojskovođe - vredni mladić dostojno nosi veliko ime
U Struganiku, rodnom selu velikog srpskog vojvode, danas živi i radi još jedan Živojin Mišić, potomak slavnog vojskovođe koji sa svojih nepunih trideset godina, delima već pokazuje da je dostojan imena i prezimena koje nosi. Na svojoj dedovini, rukama iz kamenoloma vadi kamen, zarađuje hleb sa devet kora i poštenim radom dokazuje da iver ne pada daleko od klade.
Komentari(0)