Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
Etnici (nazivi stanovnika mesta ili oblasti) kod nas se tvore na dva načina, u zavisnosti da li je toponim južno ili severno od Save i Dunava.
Tako ćete imati etnike Pančeva – Pančevca (Pančevku), ali i Kraljeva (sa istim brojem slova i slogovnim i slovnim sklopom) – Kraljevčanina (Kraljevčanku).
Međutim, ovde važi i ”pravilo izuzetaka” – da stanovnike nekog mesta (ili kraja) zovemo onako kako to oni žele, a ne kako to gramatika ili pravopis nalažu. Interesantni su primeri za to etnici Niša. Književni oblici Niševljanin i Niševljanka odavno su se povuki ispred kolokvijalnog Nišlija i Nišlijka.
Možda vas zanima:
MNOGI GREŠE: Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji? LJig, Sokobanja, Požega...
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
MNOGI GREŠE: Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji? Ljig, Sokobanja, Požega...
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
Možda vas zanima:
MNOGI GREŠE: Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji? LJig, Sokobanja, Požega...
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
MNOGI GREŠE: Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji? Ljig, Sokobanja, Požega...
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
Možda vas zanima:
MNOGI GREŠE: Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji? LJig, Sokobanja, Požega...
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
MNOGI GREŠE: Kako se pravilno nazivaju stanovnici OVIH mesta u Srbiji? Ljig, Sokobanja, Požega...
Da li ste se nekada zbunili kada ste čuli ove nazive?
Glavobolju stanovnicima mnogih srpskih oblasti i gradova zadaju često pogrešni nazivi koje stanovnici ostalih delova Srbije nespretno izvode iz naziva mesta. Tako ćete primetiti da se stanovnici Valjeva ljute kad ih nazivate Valjevčanima (verovatno opet analogijom prema Kraljevo – Kraljevčani) pa će vam reći da su oni isključivo Valjevci i Valjevke.
Iako vam možda zvuči smešno, zbog istoimenog naziva za šporet na drva, stanovnici Smedereva upravo su Smederevci i Smederevke, a ne Smederevljani kako mnogi obično greše hoteći da izbegnu ovaj naziv.
Da li su u Boru ljudi borbene prirode ostaje nekim drugim naukama da dokuče, a nauka o jeziku nalaže pravilo da se ljudi iz ovog grada nazivaju Boranima i Borankama, a ne kakvim Borcima (kako po nekakvoj ličnoj slobodi i osećaju neki umeju da “lupe”). Tako ni u LJigu ne žive LJigavci i LJigani već LJižani.
Stanovnici Požege sigurno imaju prilike da čuju kako ih oslovljavaju kao Požegare ili Poževljane. Sigurno će vas i sto puta, ako treba, ispraviti da biste naučili da su oni samo Požežani i Požežanke.
U Vršcu nisu Vršci već Vrščani, u Ćićevu živi Ćićevčanin a ne Ćićevac. Sokobanjac a ne Sokobanjčanin, Ubljanin a ne Ubac, Kostoljanin a ne Kostolac, Bugojanac i Bugojanka (Bugojno), Kanjižanin i Kanjižanka (Kanjiža)… U mestu Goražde žive Goraždanin i Goraždanka.
Osim Palančanina i Palančanke stanovnici Bačke ili Bele Palanke mogu se prema Pravopisu srpskog jezika nazivati i Bačkopalančani odn. Belopalančani. Meštani Nove Varoši su Novovarošani i Novovarošanke, Nove Gradiške Novogradiščani a ne Novogradištanci, Krive Reke – Rečani (lokalni naziv) ili Krivorečani.
Da li je raskidanje STAROG kumstva - GREH
U srpskoj kulturi malo koja stvar ima toliko emocionalnu i simboličku težinu kao kumstvo. Od davnina, kum je smatran za „rod najrođeniji“, osoba koja je porodici bliska gotovo poput člana domaćinstva.
KO JE BILA MINA, ĆERKA VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA?
Stihove ove pesme sigurno dobro znate!
SLAVIMO SV. PARAMONA I FILUMENA: Pomolite se za spasenje duše
Srpska pravoslavna crkva obeležava svete mučenike Paramona i Filumena.
Evo kako se krsna slava uvodi u novi dom: Ovo je jedini ispravan način
Krsna slava je jedan od najdublje ukorenjenih običaja u pravoslavnim porodicama, simbol porodične tradicije, zajedništva i duhovne povezanosti kroz generacije.
Sigurna ruka, strpljenje i osećaj za svetlo i senku: Milovan iz sela Bapsko polje je pirograf - ono što on stvara ne može da napravi veštačka inteligencija
Pirografija je umetnička tehnika stvaranja crteža, ornamenata i natpisa spaljivanjem površine drveta užarenim metalnim vrhom. Iako se danas prepoznaje kao poseban vid likovnog stvaralaštva, ova tehnika svoje korene ima u starim zanatskim veštinama, pa se s pravom može smatrati drevnim umetničkim zanatom koji spaja ručni rad, preciznost i stvaralačku dušu.
Komentari(0)