U narodnoj tradiciji Srbije životinje nisu bile samo deo prirode i domaćinstva, već i znakovi sudbine. Njihovi glasovi, kretanje ili ponašanje tumačili su se kao poruke koje čovek ne sme da ignoriše.
Iako danas na životinjske navike gledamo kroz oči nauke, naši stari u njima su prepoznavali znakove dobre ili loše sreće. Evo nekoliko najzanimljivijih verovanja.
Kukavica i sudbina
Kukavica je imala posebno mesto u narodnim verovanjima. Ako kukavica zakuka, mladi su obavezno brojili – koliko puta se javi, toliko godina će proći dok se ne udaju ili ožene. Ako bi zakukala s desne strane, značilo je radost i sreću, a ako s leve – tugu i nesreću.
Sova i smrt
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Možda vas zanima:
Zašto su žene nosile crni konac u kecelji?
Uvučen u čvor i ušiven u postavu kecelje ili bluzu, crni konac nije imao veze s šivenjem. Bio je amajlija, zaštita, tiha odbrana žene u svetu koji ne pita mnogo
Ujutru se ne daje ništa iz kuće pre nego što se neko prekrsti
Stari su verovali da dan počinje sa molitvom, a ne sa iznošenjem. Ko iznese hleb, so ili vodu iz kuće pre nego što neko u njoj izgovori „dobro jutro“ – mogao bi da iznese i sreću
Pčele – glasnici blagostanja
Za pčele se govorilo da su „Božija bića“. Ako roj sam doleti i sleti u nečije dvorište, to je značilo veliku sreću i napredak. Gubitak pčela, s druge strane, smatran je zlim znakom i nesrećom za celu kuću.
Pevanje petla
Ako petao zapoje u neuobičajeno vreme, naročito u ponoć, smatralo se da najavljuje nevolju. Domaćini su tada obavezno palili sveću ili kadili kuću tamjanom, kako bi „zla sila“ bila proterana.
Pas i nevolja
Kad pas dugo zavija, narod je verovao da oseća smrt ili nesreću. Zavijanje ispred same kuće bio je znak da se nešto loše sprema ukućanima.
Ova verovanja možda danas zvuče kao deo mitova i sujeverja, ali ona su decenijama bila deo svakodnevnog života. Ona pokazuju koliko su naši stari posmatrali prirodu i u njoj tražili odgovore – i kad su se radovali i kad su se plašili.
Znaju i te kako da "izgrebu" uspeh: Čačane sa druge strane Morave decenijama unazad zovu Grebićima - a, evo i zašto
Kroz dugu srpsku istoriju svako selo ili grad imalo je svoje obeležje po kojem je bilo prepoznatljivo i razlikovalo se od ostalih. Da li su bili hrabri, spretni, podli ili lukavi, sve je to na kraju završavalo u njihovim nadimcima i prenosilo se sa kolena na koleno. Od davnina su Čačani u Srbiji poznati kao Grebići, a da se ni dan danas ne zna zašto su žitelji grada na Moravi dobili upravo taj epitet.
"NOSILAC SVETE BLAGODETI": Ovo kratko žensko ime dugo opstaje u SRBIJI, ima MOĆNO ZNAČENJE
Ukoliko planirate da svojoj devojčici date kratko ime, možda ćete se odlučiti baš za ovo
Kako je nastala reč "Balkan"? Staro ime poluostrva malo ko zna, iz ovog jezika dolazi naziv, a evo zašto je nazivano "Burem baruta Evrope"
Geografski, Balkan je omeđen Jadranskim, Jonskim, Egejskim, Mramornim i Crnim morem. Ipak, severna granica poluostrva nije jasno definisana – najčešće se uzimaju reke Sava i Dunav kao prirodna granica.
SUNČANO NA SVETOG NIKOLU: Sada je jasno kakva nas zima čeka prema narodnom verovanju
Još od davnina se smatralo da vreme na ovaj veliki praznik najavljuje kakvi će biti zimski meseci pred nama
STARINSKI RECEPT ZA SLAVSKO ŽITO: Ne postoji ukusnije!
Donosimo vam starinski recept za slavsko žito.
Komentari(0)