Bravar, revolucionar, komunista, još malo pa Tito: Sin opančara iz Užica bio predstavnik KPJ u Kominterni u Moskvi
Miloš Marković je proglašen na osnovu sećanja za osnivača sportskog društva “Sloboda” 1925. godine.
Ustvari, on je bio osnivač sporstkog društva “Radnički”, marta 1920. godine. Nije tačno ni da je to bilo u kafani Neđa Milinkovića, u kući trgovca Simovića, jer je ta kuća izgrađena 1929. godine U kafani koju je držao Milinković u prizemnoj staroj kući 1925, kod Kasapčića mosta, pre nego je trgovac izgradio kuću, je samo promenjeno ime društva u Radničko sportsko društvo “Sloboda”.
Printscreen
Rodio se 26. decembra 1901. godine u Užicu. Milošev otac Spasoje Marković, opančar, bio je član Socijaldemokratske partije Srbije od 1905. i komunistički odbornik 1920. godine u užičkoj komunističkoj Opštini, kojom je rukovodio Petar Ćelović. Sin Miloš će završiti dva razreda gimnazije uoči Prvog svetskog rata, a pred kraj rata 1918. pridružio se gerilcima koji su progonili austriske trupe u odstupanju.
Printscreen
Kuća u kojoj je bila kafana Neđa Milinkovića
Možda vas zanima:
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
Možda vas zanima:
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
Možda vas zanima:
TITOV ZABORAVLJENI SOLITER: Zašto je Geneks kula u Beogradu imala dva tornja i kako je nastala legenda o 'Kapiji Beograda'
Geneks kula, poznata kao Zapadna kapija Beograda, najupadljiviji je primer brutalističke arhitekture u Srbiji i simbol moći Jugoslavije. Otkrivamo zašto je njena gradnja izazvala burne reakcije, kako je arhitekta Mihajlo Mitrović osmislio dve kule i most, i zašto čuveni rotirajući restoran na vrhu nikada nije zaživeo, ostavljajući iza sebe priču o neostvarenoj utopiji.
POSLEDNJA TAJNA TITOVE ŽENE: Da li je Jovanka Broz zaista pokušala da prokune Tita i šta je nosila u torbi kada je proterana
Jovanka Broz, prva dama Jugoslavije, živela je u raskoši, da bi poslednje tri decenije provela u političkoj izolaciji. Otkrivamo vrhunac drame: proterivanje iz Dvorca u Užičkoj 15, gde je navodno, u besu i tuzi, izrekla "poslednju reč" Titu i kako je njena tiha patnja postala simbol raspada Jugoslavije.
Godine 1920. tokom marta, Miloš je predložio da se osnuje radnički fudbalski klub na sastanku sidikalno organizovanih radnika, tj. nezavisnih sindikata, kako bi mogao uspešnije politički da radi sa masama. On je kraće vreme igrao fudbal u “Radničkom” i prvog septembra 1920. otišao u Niš, gde se zaposlio u niškoj Ložionici i usavršio bravarski zanat.
Sa 19 godina je postao član KPJ i tu u Nišu postao sekretar. Bio je član Sekretarijata nezavisne radničke partije Jugoslavije u Nišu 1923, a sledeće godine Oblasnog partijskog rukovostva u Nišu 1923. godine.
Printscreen
Vratio se u Užice i nekoliko meseci radio u Ložionici. Osnovao je sindikalnu i ilegalnu organizaciju KPJ, obnovio je Radničko kulturno-umetničko društvo “Abrašević”. Kasnije je osnovao i fudbalski klub “Proleter” u Nišu. Sprovodeći reorganizaciju u Partiji, Politbiro CK KPJ postavio ga je 1927. za sekretara Okružnog komiteta partije za Beograd i sekretara Pokrajinskog komiteta KPJ za Srbiju. Imenovan je 1928.
Za člana novog Biroa CK, koji je trebao da preuzme Partiju u slučaju hapšenja tadašnjih članova Politbiroa. Pohađao je 1929. Međunarodnu lenjinsku školu u Moskvi pod pseudonimom Ivan Ivanović Užov. Potom je u leto 1931. bio u CK KPJ u Beču član privremenog rukovodstva CK KPJ. Rukovodio je i redakcijom partijskog organa “Proleter” od 1932, a 1933. određen je za predstavnika CK KPJ u Kominterni u Moskvi.
Posle samo mesec dana, umro je od tuberkuloze u 32. godini života. Njegova bista je posle rata postavljena u parkiću pored Doma železničara i nekadašnje Ložionice u Begluku.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.
BONUS VIDEO:
Kad se detetu nacrta krstić od brašna: Običaj tihe zaštite pred zimsku noć
U mnogim krajevima Srbije, naročito zimi, deci se na čelo stavljao krstić od brašna – da ih sačuva od straha, uroka i nečujnih senki koje noću lutaju oko kuće
Crkva u steni kod Lukova: Svetinja tišine sakrivena ispod Kopaonika
Na litici iznad Lukovske Banje, usečena u stenu, stoji tiha crkva posvećena Svetim apostolima Petru i Pavlu – mesto molitve koje ne traži pažnju, ali ostaje u pamćenju
Kako su Srbi prepoznavali „zimski prag“: Običaji uoči Mitrovdana
Dani pred Mitrovdan bili su više od pripreme za slavu – to je bilo vreme kada se kuća smiruje, oganj proverava, a duša podseća da dolazi sezona tišine i sabiranja
Mitrovdan u narodu: Zašto se kaže da „Mitrovdan dolazi s vojskom, a Nikoljdan sa snegom“
Sveti Dimitrije, koga Srbi slave 8. novembra, nije samo vojnik vere – već i granica između jeseni i zime, svetlosti i tame, rata i mira
"Kako može to da znači?!" Ruskinja Aljona šokirana ovim srpskim rečima, jedna joj je posebno nepojmljiva (VIDEO)
Ruskinja Aljona već neko vreme živi u Srbiji, a dok „usvaja“ srpski jezik neke reči je iznenađuju
Komentari(0)