PRVI SRBIN U AMERICI Borio se za nezavisnost Teksasa, bio je sudija i osnovao prve srpske zajednice u Kaliforniji
Ko je bio Đođrđe Ribar?

Procenjuje se da danas preko 5 miliona Srba živi rasuto širom sveta i po tome naša država spada u zemlju sa najjačom dijasporom na svetu. Ipak, neko je morao da bude prvi. Prema podacima ambasade SAD, prvi Srbin koji se zvanično doselio u ovu državu bio je Đorđe Šagić, kasnije nazvan Džordž Fišer (Đorđe “Ribar”).
Đorđe, tada mladić od tek 19. godina, izabrao je drugu opciju.
Proveo je dve godine lutajući na lađama Dunavom kao trgovac, da bi se 1814. u Hamburgu ukrcao na brod za Ameriku.
Đorđe se u dalekom svetu dobro snašao.
Oženio se bogatom Elizabetom Dejvis iz Misisipija i naselio se kod njenih roditelja. Imali su trojicu sinova.
Godine 1825. pomagao je u osnivanju Jorske masonske lože, a 1829. postao je državljanin Meksika.
Vrlo brzo posle ovoga, Đorđe je shvatio gde leži prava moć. Počeo je da se bavi politikom.
Bio je borac za nezavisnost Teksasa i Novog Meksika, direktor carine, američki sudija i osnivač prvih srpskih organizacija i crkava u Kaliforniji.
Zajedno sa Hoseom Antoniom Meksijom organizovao je pokret u Nju Orleansu protiv centralističke vlade.
Borio se za ukidanje ropstva, za sticanje nezavisnosti Teksasa i njegovo pripajanje Sjedinjenim Američkim Državama.
Služio je u raznim gradskim odborima San Franciska, kada je 1870. postao konzul SAD u Grčkoj.
Sada više ne Đorđe, već Džordž, ženio se četiri puta. Umro je u San Francisku 11. juna 1873. godine.
Njegovi potomci i danas žive u SAD.
O njegovom životu Vladislav Bajac je napisao roman "Bekstvo od biografije" (2001), a 2014. je snimljen dokumentarni film u režiji Miodraga Kolarića.
Godine 2015. povodom 200 godina od dolaska Đorđa Šagića u SAD, na srpskom je objavljen roman Aleksandra Slavkovića "Doseljenik, 1815– 2015".
Iako većina Srba danas ne zna za ovog čoveka, Đorđe Šagić je, posle Tesle i Pupina, verovatno naš najznačajniji zemljak u Americi. Čuveni istoričar Džon Livingston uvrstio ga je među 200 najuglednijih Amerikanaca.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:

Godišnja doba u planinskom selu: Običaji koji prate sneg, svadbu i zadušnice
Na visinama oko Stare planine, običaji ne prate kalendar – već vetar, mesec i miris vlažne zemlje

Krv u vatri: Tajni običaj “prelivanja vatre” kojim su Srbi štitili dom od uroka
Zašto su naši preci gasili vatru posoljenom vodom, pljuvačkom i tišinom?

Večeras pred spavanje svaka žena obavezno treba da urade 1 stvar: Naše bake taj običaj nikako nisu kršile, jer se veruje da ćete tako predvideti svoju sudbinu
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Veliki petak, najtužniji dan u hrišćanskoj istoriji, kada je prema verovanju, Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti, gde je i umro.

Ne zatvaraj vrata odmah: Zašto se soba u kojoj je neko umro ostavljala otvorena sedam dana
Drevni običaj otvaranja prostora za dušu – da ne ostane zarobljena među zidovima

Kad crkveno zvono zazvoni samo: Narodni strah od nevidljivog gosta
U srpskoj tradiciji, neobjašnjivo zvonjenje označava smrt, opomenu ili dolazak duše
Komentari(0)