KULT VUKA U SRPSKOM NARODU Za Božić se spremala vučja večera, na svadbama su gosti glumili vukove, za Srbina se kaže da je vuk
Verovanje da je vuk mitološki predstavnik srpskog naroda je toliko ukorenjeno, da je umnogome u uskoj vezi sa formiranjem nacionalng identiteta od perioda srednjeg veka do danas.
Čuveni srpski etnolog Veselin Čajkanović, zapisao je da svaki narod ima svoju životinju za koju je vezan tj. izjednačen sa njom.
"Za Srbina se, na primer, kaže da je vuk, i to je sasvim na svom mestu, utoliko što je vuk mitski srodnik i predak srpskog naroda, odnosno mitski predstavnik srpskog naroda".
Počevši od brojnih srpskih imena i prezimena još iz prehrišćanskog vremena, koja su i danas u upotrebi; preko poslovica "Vuk dlaku menja, a ćud nikako", "Mi o vuku, a vuk na vrata"; pa do rečenice cara Dušana za koju nikad nije utvrđeno da li ju je stvarno i izgovorio, a glasi: "Ja nisam čovek, ja sam vuk. Ja ne pričam i ne pišem, ja zavijam. Ne zavijam što me je strah. Ne zavijam što sam besan. Zavijam da bi me čuo čopor moj, da bi me čuli vukovi, da bi me čula vučica, da bi me čuli vučići, da se okupi čopor moj. A, kad se okupi čopor moj, bojte se psi!", pronalazimo brojne dokaze koji idu u prilpg tvrdnji da Srbi odavnina obožavaju vuka.
Možda vas zanima:
KO JE BILA MINA, ĆERKA VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA?
Stihove ove pesme sigurno dobro znate!
ON JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU, A OVO MALO KO ZNA O NJEMU: Bio je i GRADONAČELNIK, a to nije sve
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu
Možda vas zanima:
KO JE BILA MINA, ĆERKA VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA?
Stihove ove pesme sigurno dobro znate!
ON JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU, A OVO MALO KO ZNA O NJEMU: Bio je i GRADONAČELNIK, a to nije sve
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu
Možda vas zanima:
KO JE BILA MINA, ĆERKA VUKA STEFANOVIĆA KARADŽIĆA?
Stihove ove pesme sigurno dobro znate!
ON JE PROMENIO SRPSKU ISTORIJU, A OVO MALO KO ZNA O NJEMU: Bio je i GRADONAČELNIK, a to nije sve
Ovo su malo poznate činjenice o njegovom životu i radu
Takođe, Veselin Čajkanović, za Dažboga kaže da je vrhovni bog kod Srba, a on je u neraskidivoj vezi sa vukom.
Dažboga su Srbi prikazivali kao hromog starca, obučenog u medveđu kožu, a društvo bi mu pravio vuk ili crni pas.
Dažbog je prema još jednom ustaljenom verovanju, okupljao vukove i određivao koliko ovaca i gde će da pojede, zimi bi im obezbedio hranu, a na proleće ih raspuštao.
Shutterstock
Praznik, poznatiji kao Vučji dani, koji u novembru traje deset dana završava se Dažbogovim danom, koji se zove rasturnjak. Ovaj dan postoji kod svih višednevnih praznika posvećenih precima, konkretno u ovom slučaju duše umrlih koje se nalaze u vukovima su se gostile i poslednjeg dana se razišle.
U pričama o Svetom Savi (a moramo se prisetiti da je to period kada je granica između paganizma i hrišćanstva još uvek maglovita i vešto se prepliću u želji da se paganski običaji i verovanja inkorporiraju u priče o hrišćanski svetiteljima, pa tako npr. imamo Peruna čije epitete dobija Sv. Ilija Gromovnik), postoji jedna o hromom vuku. On je bio Savin zaštitnik i imali su prijateljski odnos.
Koliko važno mesto u našoj kulturi i tradiciji zauzima vuk, govori i poštovanje koje se i dan danas prema njemu gaji kroz praznike i rituale koji su mu posvećeni.
Svadbeni ritual "Vukovi"
U Bosni postoji običaj da se za vreme svadbe skupi grupa mladića i izvodi ritual koji se nazivao "vukovi". Oni bi simbolično napadali mladoženjinu kuću tako što bi se poređali u lanac i držeći se jedan za drugog, zavijali kao vukovi i pesmom upozoravali maldoženju da pričuva nevestu od njih. Razilazili bi se tek kada bi im neko dobacio zavežljaj sa hranom.
U pojedinim selim u Srbiji postoji i običaj u kome se oko Božića, okupljaju vučari - kožu vuka su punili slamom a neki su se i ogrtali njom i išli od kuće do kuće, pevali pesme i skupljali darove. Takođe, za Božić se pripremala i tzv. "vukova večera", koja je trebala da umilostivi vuka i zaštiti stoku. Dete bi odnelo na raskrsnicu hranu za vuka i vratilo se kući ne osvrćući se.
Kad bi se rodilo dete, u selu bi se njegovo rođenje objavljivalo rečima: "Rodila vučica vuka!", kada bi želele da otkriju svojoj deci vučje poreklo, majke su im pevale: "Nini sine, vuče i bauče, vučica te u gori rodila".
Za zaštitu, deci su se davala moćna, magijskog tj. zaštitnog karaktera, imena sa osnovom - vuk. Pa nam je tako svima poznata priča da je Vuk Stefanović Karadžić upravo zbog zaštite, dobio ovo ime.
Srbi su takođe koristili kost, zub ili kožu vuka kao amajliju, tj ona ih je čuvala od mračnih sila.
Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.
BONUS VIDEO:
Evo kako su zaista izgledali poslednji sati Vuka Karadžića: Način na koji je skončao ostavlja bez teksta, do poslednjeg daha molio da mu ovo donesu iz Srbije
Preminuo je u Beču, daleko od rodnog Tršića i Srbije, a njegova smrt označila je kraj jedne epohe.
Veštačko, a izgleda kao da ga je sama priroda stvorila: Ovo jezero je izletište u okolini čuvene banje
Kako bi grad Aleksinac bio adekvatno snabdevan vodom, trebalo je izgraditi branu i pregraditi reku Moravicu. Na mestu na kome se danas nalazi Bovansko jezero nekada je postojalo selo istoimenog naziva. Sokobanja i Bovansko jezero
DANAS SU DETINJCI: Porodični praznik sa prelepom simbolikom - smatra se da ovaj običaj donosi mir i blagostanje domu
Pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležava Detinjce, radosni porodični praznik koji se slavi tačno tri nedelje pre Božića
Reč amanet čuli smo od naših starih mnogo puta: Ovaj drevni izraz ima duboko značenje, a evo iz kog jezika potiče
U srpskoj narodnoj književnosti i pesništvu, pojam amanet ima posebnu simboliku. U mnogim narodnim pesmama i pričama, junaci ostavljaju amanet svojim najbližima – obično roditelji ili stariji članovi porodice daju svoje poverenje mlađima, obavezivši ih da čuvaju tradiciju, imanje ili porodicu.
NAROD JE OBOŽAVAO, A MUŽA INTERESOVALA KAO LANJSKI SNEG Ko je bila srpska Mona Liza
Muzej Jevrema Grujića u Svetogorskoj ulici u Beogradu čuva portret kraljice Natalije Obrenović poznat pod nadimkom "Srpska Mona Liza". Autor ovog remek-dela bio je veliki srpski slikar Stevan Todorović (1832.-1925.).
Komentari(1)
Istina! zato i puno imena ,, Vuk'' , znao sam uvjek da srbi imaju puno zajednickog sa divljim zivotinjama!