DA BOG DA On je bio bog pre boga, smatrao se vrhovnim bogom kod Srba

Izvor: Lepote Srbije

16:00

Kultura 0

U slovenskoj mitologiji on je bog Sunca i daje život na Zemlji,

DA BOG DA On je bio bog pre boga, smatrao se vrhovnim bogom kod Srba
Shutterstock

Sunčevu toplotu i kišu su stari Sloveni izdvajali kao elemente od kojih zavisi ljudski život. Oni daju život Zemlji i svemu što na njoj živi. Tako su stari Sloveni iz velikog poštovanja prema tim pojavama verovali u kult Sunca i kiše od kojih je u potpunosti zavisio njihov opstanak. Srbi su najveće poštovanje iskazvali upravo prema božanstvu koje je dalo život svemu što na Zemlji živi. To je bio Dažbog, prema brojnim izvorima vrhovni bog kod Srba.

Dažbog (Dabog, Dajbog, Daždbog, Daba) je bog Sunca, kiše i ognja. To je božanstvo koje daje. U sastavu jedne od verzija imena - Dajbog - stoji reč "daj" i "bog", što se tumači kao "bog koji daje".  To davanje se odnosi na Sunce i sunčevu svetlost, a Dažbog, kao bog Sunca, smatrao se davaocem života na Zemlji.

U srednjovekovnim spisima o Slovenima bog Sunca Dažbog se često pominje. Rimski, grčki i ruski hroničari koji su pisali o staroslovenskoj veri su naglašavali značaj ovog boga. 

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Dažbog je predstavljao i zaštitnika kućnog ognja i vatre, pa se smatrao i bogom zaštitnikom porodice i doma. Ali pošto oganj takođe može da se tumači i kao vatra koja se okreće protiv čoveka i koja može da ga pošalje u podzemni svet ili mu uništiti imovinu. Blagonaklonost ognja bila je ključna u preživljavanju starih Slovena, pa su se mnogi obredi povezivali sa ognjem a samim tim i sa Dažbogom.

DA BOG DA On je bio bog pre boga, smatrao se vrhovnim bogom kod Srba Shutterstock
 

Reč "dažd" na mnogim slovenskim jezicima (slovačkom, češkom, ruskom, poljskom…) znači kiša, pa se Dažbog smatrao i bogom kiše od koje je zavisila žetva. Vuk Karadžić je takođe upotrebio termin "daždiv" što znači kišovit.

Stari Sloveni su se smatrali potomcima bogova, verovali su da su Dažbogovi unuci. Da je Dažbog smatran rodonačelnikom Slovena govori se u ruskom epu "Slovo o Igorovom pohodu":

Tad za doba Oljega Zloslavića, sejala se i bujala kavga svuda, ginu blago Dažbogovih potomaka, u bunama kneževskim vek se ljudski poskraćiva.

Smatrao se vrhovnim bogom kod Srba

Dažbog ili Dabog se smatrao vrhovnim bogom kod Srba. U folkloru Dažbog se javlja i kao hromi Daba, koji je prestavljen gotovo uvek kao demon zla, što povezuje ovog Boga sa svetom mrtvih, odnosno podzemljem.

Daboga su Srbi prikazivali kao hromog starca, obučenog u medveđu kožu, a društvo bi mu pravio vuk ili crni pas, a u pojedinim verzijama je predstavljen kako jaše belog konja. 

Etnolog Veselin Čajkanović je Dažboga uvrstio kao vrhovnog boga kod Srba.

Dažbogov uticaj na prostorima Srbije i okolnih zemalja se zadržao veoma dugo. Među narodima sa ovih prostora se i danas veoma često čuje reč "dabogda" ili kao "da Bog da", što potiče od imena boga Dažboga, odnosno Daboga.

Lepote Srbije su i na Viberu gde vam donosimo razne priče, pridružite se našoj zajednici.

Ukoliko volite predivne fotografije naše zemlje, zapratite našu Instagram stranicu.

BONUS VIDEO:

osnovna škola

Dok se seoske škole po Srbiji zatvaraju ova ponosno prkosi: Osnovna škola u selu Korbovo kod Kladova slavi jubilej od čak 180 godina postojanja - konačno dočekala i adaptaciju

Kultura

19:00

27 avgust, 2025

Dok se škole u selima širom Srbije zatvaraju, potpuno drugačija priča stiže iz Kladova. U ovoj opštini Osnovna škola „Hajduk Veljko“ u selu Korbovo, ove godine slavi čak 180 godina postojanja. Tokom skoro dva veka postojanja, kroz ovu školu prošle su brojne generacije učenika koji su kasnije postali stubovi društvenog, kulturnog i privrednog života ovog kraja.

Đorđe Vajfert

Gazda Đorđe – miris piva i otkucaji industrijskog srca Beograda

Kultura

18:00

26 avgust, 2025

U Beogradu krajem 19. veka, na Savskom vencu, dan je započinjao mirisom hmelja. Para se dizala iz velikih bakarnih kazana, a kaldrma ispred pivare bila je topla od jutarnjeg sunca. Među radnicima, obučen jednostavno, bez ikakvih odlikovanja i pratnje, šetao je vlasnik — gazda Đorđe Vajfert. Bio je to čovek koji je znao ime svakog radnika, ali i cenu svake litre piva, i koji je umeo da se zadrži kod majstora kotlarnice isto onoliko dugo koliko i kod bankarskog šaltera.

Komentari(0)

Loading