REMEK DELO STANISLAVA BINIČKOG Premijerno je izvedena 1903. godine i predstavlja prvu operu u istoriji srpske umetničke muzike.
Opera „Na uranku“ je muzičko-scensko delo srpskog kompozitora Stanislava Biničkog. Operski libreto napisao je srpski pisac Branislav Nušić.
Opera „Na Uranku“ nastala je iz saradnje kompozitora i dirigenta Stanislava Biničkog i dramskog pisca Branislava Nušića. Njihova ranija saradnja vezana je za pokušaje da se publici Narodnog pozorišta u Beogradu prikaže nešto drugačije, originalno i bliskije operi kroz delo Ljiljan i omorika iz 1900. godine. Nedugo nakon ove saradnje počinju rad na operi „Na uranku“.
Siže opere nije nije nastao na osnovu već napisane drame, već da je Branislav Nušić namenski napisao operski libreto, oslanjajući se na sugestije Biničkog, kako bi tekst što prirodnije odgovarao muzici.
Opera Na uranku premijerno je izvedena 20. decembra 1903. godine na sceni Narodnog pozorišta u Beogradu, dok je uvertira izvedena par meseci ranije na jednom koncertu zajedno sa „Skercom“ Petra Krstića. Iako je veristički uticaj primaran, ova opera je zapravo sinteza verizma i tradicionalne opere sa elemenatima srpskog folklora uz dodatke orijentalnog prizvuka, a u svrhu karakterizacije likova i kolorisanja ambijenta. Binički je imao u vidu da prva srpska opera mora imati ne samo siže koji će se odvijati u ambijentu srpskog sela, već da i muzika mora dočarati taj ambijent.

Svakog dana je Vladeta Jerotić radio ove 2 vežbe za mozak: Zbog njih je imao oštro pamćenje, a ne zahtevaju preveliki trud
Za Vladetu Jerotića su ovo bile ključne vežbe za pamćenje.

Ove žene su stajale iza kneza Mihaila: Zajedno sa njim krojile su srpsku istoriju, hteo je da se oženi sestričinom, a Karađorđeva unuka mu ukrala srce
Žene koje su okruživale kneza Mihaila, počev od strine Tomanije pa sve do njegovih velikih ljubavi, imale su često veliki uticaj, kako na njega tako i na politiku i sudbinu Kneževine Srbije.

NEUSPELI POKUŠAJ BIVŠEG VATROGASCA DA UBIJE KRALJA MILANA: Jedan od prevrata na porodicu Obrenović, IVANJDANSKI ATENTAT
Taj atentat ulazi u red prevratničkih akcija protiv lične vladavine Obrenovića i njihovog gušenja političkih sloboda u Srbiji.

NEOBIČAN OBIČAJ SA IVANJDANSKIM VENČIĆEM: Zašto su devojke venčić bacale baš na reku?
Na Ivanjdan, jedan od najlepših letnjih praznika, devojke širom Srbije pravile su posebne venčiće od lekovitog bilja, pa ih zatim puštale niz reku. Ovaj ritual nije bio tek igra – iza njega se krilo duboko verovanje u magičnu moć reke da otkrije budućnost, posebno onu ljubavnu.

Ivanjdan i hod po jutarnjoj rosi: Zašto se 7. jula hoda bos po travi – i šta to leči?
U srpskoj tradiciji, ako ustaneš pre sunca i bosi pređeš kroz rosnu livadu – izlečićeš dušu, telo i snove
Komentari(0)