U ZELENOJ ŠKOLI NE UČE SAMO HIPOKRATOVOJ ZAKLETVI Ovde odrastaju humani ljudi u svakom smislu
Sedamdeset pet generacija medicinskih radnika put humanosti i nauke krenulo je iz Medicinske škole u Šapcu. One prve i ove današnje spaja ista vizija – vera u struku i briga o čoveku. Svake godine ista je i želja velikog broja svršenih osnovaca – da 1. septembra do poslednjeg mesta popune klupe Zelene škole.

Među prvih sedam osnovanih u FNRJ, u zgradi Crvenog krsta u Masarikovoj ulici broj 42, u Šapcu je 20. septembra 1946. godine otvorena Državna škola za medicinske sestre sa internatom. U prvi razred upisano je 30 učenica, školovanje je trajalo 3 godine, a u junu 1949. grad je dobio prvih 17 medicinskih sestara.
Godine 1947. seli se u stambenu zgradu Gradskog narodnog odbora u Grmićkoj ulici, da bi kao Škola za lekarske pomoćnike rad nastavila 1948/49. u sadašnjoj zgradi – Zelenoj školi, koju je šabački lekar Andra Jovanović zaveštao opštini 2. novembra 1949. godine. Objekat od prvobitnih 1380 kvadrata, zbog stalnog porasta broja učenica, već školske 1957/58. godine biva dograđen sa 420 metara novog prostora.
Printscreen
Možda vas zanima:

POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.

BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:

POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.

BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Možda vas zanima:

POVELA SE VELIKA RASPRAVA MEĐU SRBIMA Da li je postalo ispod časti ako žena uzme prezime muža?
Zakoni koji se odnose na uzimanje muževljevog prezimena razlikuju se od države do države.

BIO JE SIMBOL JEDNOG VREMENA Svi se pitaju zašto Jugo za domaće tržište nije bio isti kao onaj u Americi (FOTO)
Na internetu je nedavno osvanula "nova" brošura "jugića" iz 80-ih godina, a mnogi su primetili da je izvozni model Juga imao, za razliku od modela za domaće tržište, pojaseve i naslone za glavu na zadnjem sedištu.
Da uče ovaj human i odgovoran posao u Šabac su dolazile i učenice iz udaljenih krajeva zemlje.
„Zbližile su se devojke iz Kraljeva, Bajine Bašte, Šapca, Užica, Gospića, Dimitrovgrada, Cetinja. Lepi su i nezaboravni dani internatskog života, čak i oni kada je 119 učenica spavalo na 80 kreveta na kojima su bile slamarice…..“, piše u monografiji posvećenoj pedesetoj godišnjici Medicinske škole.
Po ugledu na Zagreb i Beograd, Medicinska škola imala je i svoju Patronažnu službu, koja je kasnije zamenjena Zdravstvenom stanicom za pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu Benske bare. Zubna ambulanta u školi opremljena je 1968.
Kako to biva, škola je, kroz vreme, nekoliko puta menjala ime, ali ne i svrhu. Od 1958. godine nosi ime Mike Mitrovića, studenta medicine iz Šapca i narodnog heroja, sve do 2003. godine, kada je na inicijativu Nastavničkog veća promenila ime u Medicinska škola „Dr Andra Jovanović”, u čast svog zadužbinara.
Printscreen
Kroz 75 godina ovde su se obrazovali različiti profili: medicinske sestre, laboratorijski, farmaceutski, zubni, sanitarni, radiološki, fizioterapeutski tehničari, stomatološke, pedijatrijske, ginekološko-akušerske sestre, kozmetički tehničari. Danas škola ima sedam smerova i 28 odeljenja.
- Kada sam 1966. došla u školu, te godine osnovan je i zubotehnički smer. Uslovi rada bili su solidni, prilagođavali smo se u skladu sa brojem odeljenja. Direktor je tada bila Mileva Jevtić, ona je praktično osnovala školu i trudila se da obezbedi dobre uslove. Kad sam postala direktor 1980. otvoren je fizioterapeutski smer, proširio se i broj odeljenja i učenika, bilo je više prostora - kaže profesorka biologije u penziji Dragoslava Ćirić, direktor škole u periodu od 1980 do 1987.
Printscreen
Škola je bila poznata po disciplini, a njena Omladinska organizacija na svim važnijim nadmetanjima srednjih škola u gradu osvajala je prva mesta. Glas Podrinja pisao je: Škola za lekarske pomoćnike je već više godina najbolja u gradu. Ne samo u učenju, u svemu, i u školskom i vanškolskom radu.
- Đaci su bili divni, vredni, odgovorni, poslušni, to se zahtevalo od njih. Do pred kraj osamdesetih nosile su se plave uniforme sa belom kragnom i borosane. Po tome su se poznavali učenici Medicinske škole - kaže profesorka Dragoslava Ćirić.
Učenici su se okupljali u gradskim humanitarnim i radnim akcijama. Organizacija omladine, preteča današnjeg Učeničkog parlamenta, učestvuje i u akcijama Crvenog krsta – pomažu mladima, starima, po kućama, u zdravstvenim ustanovama, učestvuju u akcijama dobrovoljnog davanja krvi, u procesu transfuzije.
I nastanak najtrofejnijeg gradskog rukometnog kluba Medicinar vezuje se za Medicinsku školu, a novac za putovanja i takmičenja učenica na početku je obezbeđivao školski Savet roditelja. Iz Medicinara otišle su reprezentativke i učenice škole – Dragica Đurić, Ljubinka Erdevički, Ljiljana Marković, Sandra Fajfrić.
Printscreen
Vremena provedena u prijatnom ambijentu i još boljem kolektivu lako je voleti.
- Medicinska škola meni je prerasla u ljubav. U ovu školu sam uložio čitavog sebe. Vodio sam likovnu sekciju, sa učenicima na takmičenjima iz istorije osvajali smo republička prva mesta. Stanujem u blizini Doma JNA, ali kada prođem pored Medicinske škole srce mi zaigra. Pa mi se čude kolege penzioneri - priča profesor istorije Toma Vučetić.
Profesor istorije neizbrisiv trag ostavio je jednim od najlepših amblema medicinskih škola u Srbiji. Stoga ne čudi što ga učenici pozdravljaju i tamo gde se najmanje nada.
- Svugde srećem đake. Kad odem u bolnicu oni mene prepoznaju, dolazi jedno, pa drugo, treće, pitaju kako ste profesore. Vraćao sam se iz Svete Gore, svratim u selo pored Đevđelije u restoran, kad čujem ženski glas, dobar dan profesore – Sanja, supruga dr Aleksandra Jovanovskog. U Podgorici sedim u kafiću, neko mi zatvori oči i kaže: Profesore pogodite ko je. Kad ono Sandra Fajfrić, moja učenica - priča kroz smeh.
Od prvog dana sjedinjeni sa strukom, učenici Medicinske škole su i uspešni sportisti, umetnici, novinari, glumci. Školski časopis Medikus četiri puta bio je nosilac Republičke nagrade za najuspešnije srednjoškolske časopise, a Svetosavske i predstave za Dan škole su za nezaborav. Kada je školski sport u pitanju, Medicinska škola jedna je od najtrofejnijih. U klupama škole uče uspešni sportisti – kajakaši, odbojkaši, rukometaši, atletičari. Na brojnim takmičenjima, republičke nagrade stizale su i od pojedinaca i grupno – iz hemije, istorije, biologije, prve pomoći, realističkog prikaza itd.
U proleće, kad sve olista, dovoljno je napraviti krug od Ulice cara Dušana do Dobropoljske i sa uživanjem zastati u skladu i zelenilu Medicinske škole. Sigurni smo da bi i sam Andra Jovanović bio iznenađen.
Učenici Medicinske škole u akciji „Daruj slatkiš”
Već šestu godinu za redom učenici Medicinske škole „Dr Andra Jovanović” skupljaju slatkiše kako bi korisnicima Humanog srca Šapca ulepšali predstojeće praznike.
Humanitarna akcija „Daruj slatkiš” Saveta za brigu o porodici Grada Šapca, Fondacije Humano srce Šapca, Učeničkog parlamenta i Tima za humanitarne aktivnosti Medicinske škole tradicionalno je rezultirala velikim brojem paketića namenjenih deci iz osetljivih društvenih grupa.
Ovo je još jedna u nizu aktivnosti Učeničkog parlamenta Medicinske škole.
– Drago nam je što možemo da pomažemo drugoj deci. Sa velikim zadovoljstvom se odazovemo svakoj humanitarnoj akciji – rekla je u ime svih učenika predstavnica Učeničkog parlamenta Milica Rakić.

Zašto pravoslavci stoje u crkvi, dok ljudi drugih vera kleče
Najraniji hrišćani, oni koji su živeli u apostolskim vremenima, dakle, tokom prvog stoleća nove ere, molili su se stojeći

Oplenac – gde se pod svodovima kraljevske crkve čuva istorija Srbije
Oplenac nije samo crkva – to je kraljevski kompleks, umetničko remek-delo i mesto gde su sahranjeni Karađorđevići, dinastija koja je oblikovala srpsku istoriju.

"Na Drini ćuprija" – most koji priča vekovne priče o ljudima i sudbinama
Remek-delo Ive Andrića, roman koji nas vodi kroz istoriju, sudbine i previranja Balkana, ispričane kroz kamen mosta na Drini.

KROZ OVU MRAČNU CRNU ŠUMU BEŽAO JE CRNI ĐORĐE: Ovako je čuveni Danac pisao o Srbiji NEPOZNATA PRIČA O KRALJU BAJKI ANDERSENU
2. oktobra 1805. godine rođen je čuveni danski književnik poznat u svetu najviše po bajkama, Hans Kristijan Andersen.

Šta je patrijarh Pavle smatrao "najvećim srpskim grehom"? Kad se to javi, bez traga nestaju i ljubav i vera
Patrijarh srpski Pavle jedan od najpoštovanijih verskih poglavara u istoriji Balkana, a iza njega je ostalo mnogo mudrih misli, među kojima je i ona o tome šta smatra najvećim grehom.
Komentari(0)