Kralj koji to nikada nije postao - Od heroja sa Mačkovog kamena do zatvorenika u sopstvenoj zemlji
Princ Đorđe Karađorđević (1887–1972) bio je najstariji sin kralja Petra I Karađorđevića i kneginje Zorke Petrović-Njegoš. Rođen je posle sestara Jelene (1884–1962) i Milene (1886–1887, umrla kao beba), a pre braće Aleksandra (1888–1934) i Andrije (1890, preminuo kao beba). Kao prvorođeni sin, od rođenja je bio predodređen da nasledi presto, ali je splet karaktera, tragičnih događaja i dvorskih intriga preokrenuo njegovu sudbinu.
Detinjstvo i školovanje
Detinjstvo je proveo u inostranstvu, jer je porodica Karađorđević tada bila u egzilu. Majka Zorka umrla je rano, pa je Đorđe odrastao uz oca i sestre. Školovao se u Ženevi i Petrogradu, gde je pohađao prestižni vojni Page Corps. Još tada su se ispoljile crte njegove naravi – naglost, plahovitost i sklonost dramatičnim ispadima.
Presto i skandal
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
MARINA JE RADILA ZA KARAĐORĐEVIĆE, A SADA JE NA VRHU: Najuticajnija Srpkinja u Americi je ovako došla do svega
Marina Švabić je žena koja radi u Americi na sjedinjavanju svih pripadnika srpske etičnosti
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
MARINA JE RADILA ZA KARAĐORĐEVIĆE, A SADA JE NA VRHU: Najuticajnija Srpkinja u Americi je ovako došla do svega
Marina Švabić je žena koja radi u Americi na sjedinjavanju svih pripadnika srpske etičnosti
Možda vas zanima:
Krvava misterija u Topčideru 1842: Ubistvo Karađorđevićevog generala
U haotičnim godinama nakon Prvog i Drugog srpskog ustanka, Srbija je bila poprište političkih intriga i sukoba između Obrenovića i Karađorđevića. Jedan događaj iz 1842. godine ostao je upamćen kao prava krvava misterija – ubistvo generala Avrama Petronijevića, jednog od najbližih ljudi Karađorđevića.
MARINA JE RADILA ZA KARAĐORĐEVIĆE, A SADA JE NA VRHU: Najuticajnija Srpkinja u Americi je ovako došla do svega
Marina Švabić je žena koja radi u Americi na sjedinjavanju svih pripadnika srpske etičnosti
Nakon Majskog prevrata 1903. i dolaska dinastije Karađorđević na vlast, Đorđe je postao prestolonaslednik. Međutim, njegov nagli temperament doveo ga je do incidenta koji mu je zapečatio sudbinu. U martu 1909. došlo je do sukoba sa dvorskim poslužiteljem Stevanom Kolakovićem, koji je ubrzo preminuo.
Zvanične verzije su se razilazile. Po jednoj, princ je u besu udario Kolakovića i naneo mu smrtonosne povrede. U policijskoj izjavi, sam poslužitelj je, međutim, tvrdio da je „pao niz neosvetljene stepenice“. Kasnije se govorilo i da je bio primoran da potpiše tu izjavu kako bi zaštitio čast prestolonaslednika. Javnost i politički krugovi izvršili su ogroman pritisak – 27. marta 1909. održana je sednica Vlade u prisustvu kralja Petra, Đorđa i najviših državnih zvaničnika, na kojoj je potvrđena abdikacija. Sutradan je u Srpskim novinama objavljena proklamacija kralja Petra da će novi prestolonaslednik biti mlađi sin Aleksandar.
Ratni oficir i hrabri vojnik
Iako više nije bio prestolonaslednik, Đorđe se u ratovima pokazao kao jedan od najhrabrijih oficira srpske vojske. Učestvovao je u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu. U bici na Mačkovom kamenu, septembra 1914, bio je teško ranjen – metak ga je pogodio kroz slabinu, a saborci su ga izneli sa bojišta na ukrštenim puškama i prebacili u bolnicu. Sam Đorđe je o ovom događaju pisao u memoarima Istina o mome životu. Uprkos povredama, ostao je simbol vojne hrabrosti i među vojnicima bio omiljen jer je uvek bio u prvim redovima.
Ekscentričnost i naglost
Đorđevo ponašanje često je izlazilo iz okvira dvorskih konvencija. Još tokom školovanja u Rusiji napao je svog tutora, a u Beogradu je, za vreme Aneksione krize 1908, javno zapalio austrougarsku zastavu, izazvavši burne reakcije. Savremenici su ga opisivali kao „pusta naravi, plahovita i preka“, čoveka koji je znao rečima da „seče kao nožem“, koji je voleo vratolomna jahanja i rizične vožnje automobilom. Sve to dodatno je hranilo njegov imidž neukrotivog i ekscentričnog prestolonaslednika.
Pad i izolacija
Godine 1925. kralj Aleksandar ga je, pod izgovorom da je mentalno oboleo, smestio u specijalnu ustanovu. Tamo je proveo skoro dve decenije, sve do Drugog svetskog rata, kada su ga Nemci pustili na slobodu. O tom periodu ostavio je potresna svedočanstva u svojim memoarima, u kojima je uveren da je bio žrtva političkih spletkarenja.
Život u socijalističkoj Jugoslaviji
Za razliku od ostatka porodice, Đorđe je jedini Karađorđević kome je dozvoljeno da ostane u zemlji posle 1945. godine. Postoje priče da je imao susret sa Josipom Brozom Titom, ali pouzdanih dokaza za taj razgovor nema. Ono što je sigurno – režim mu je dozvolio da živi mirno u Beogradu. Oženio se Radmilom Radonjić 1947, ali brak je ostao bez dece. Dočekao je duboku starost i umro 1972. godine, sahranjen u zadužbini Karađorđevića na Oplencu.
Kakav je zapravo bio?
Đorđe Karađorđević bio je kontradiktorna ličnost: strastven i nagao, ali i hrabar i iskren. Bio je oficir koji nije zazirao od prve linije fronta, ali i čovek koji nije umeo da obuzda bes. Njegov život je priča o izgubljenom prestolu, tragičnim odlukama i večitoj potrazi za pravdom. U njemu se spajaju likovi heroja, buntovnika i žrtve – zato i ostaje upamćen kao jedan od najtragičnijih, ali i najzanimljivijih članova dinastije Karađorđević.
Zvezdana noć u selima: Zašto se u sredini jeseni gledalo nebo
Kad se dan skrati i sve utihne, naši stari su znali – tada se gleda nebo. Ne da se broje zvezde, već da se iz njih pročita šta dolazi, i u sebi pronađe mir
Danas su SVETI VRAČI, pomolite im se za ZDRAVLJE i obavezno ispoštujte OVE OBIČAJE - jedna stvar je STROGO ZABRANJENA
Praznik se slavi dva puta godišnje, 14. jula i 14. novembra
Danas se nebo spušta niže: Narodna verovanja za sredinu novembra
U narodnoj tradiciji, sredina novembra nije običan deo jeseni – to je vreme kada dan postaje tiši, nebo bliže, a duša traži tišinu više nego reč
CRNJANSKI JE NA NEVEROVATAN NAČIN OSVOJIO NAJLEPŠU BEOGRAĐANKU: Učinio je sve da je zavede, pa je varao IZA SVAKOG ĆOŠKA
Život Miloša Crnjanskog obeležia je jedna velika ljubav koji u gradio sa najlepšom Beograđankom Vidom Ružić, koja mu je bila podrška u svemu.
Nekršteni dani: Vreme kad se tišina ne prekida, a svet ne dira
Između Božića i Bogojavljenja, po narodnom verovanju, dolaze dani kada ništa ne počinje, ništa se ne pozajmljuje, i ništa se ne viče. Tada se poštuje tišina – jer „nije svaki dan Božiji“
Komentari(0)