Recepti iz kaluđerske kuhinje: Kako su se pripremali posni đakonije u manastiru Tronoša pre više od 200 godina
U tami arhiva manastira Tronoša kod Loznice, pored starih molitvenika i hronika, pronađen je jedan sasvim neobičan rukopis – prvi poznati srpski rukopisni kuvar iz 18. veka.
Iako je manastir Tronoša najpoznatiji po školi u kojoj je Vuk Karadžić naučio prva slova, malo je poznato da se u njegovim riznicama čuva zbirka monaških zapisa u kojoj se nalazi i jedan poseban, sveščica napisana ćirilicom, u formi dnevnika – "Za jelo i post", kako je rukom zabeleženo na koricama.
Prvi srpski posni kuvar
Možda vas zanima:
VIŠEVEKOVNI OBIČAJ U MANASTIRU TRONOŠA Sveće visoke preko 1,5 metara i teže od 50 kilograma
Poreklo običaja je iz vremena turske okupacije kada nije bilo parohijskih crkava, pa su kaluđeri služili u više sela.
MESTO GDE SU SE "LOMILA KOPLJA VOJSKI" Kolevka istorije, kraljevski odmor, duhovni centar i slavni vajati
Ukoliko ste zaljubljenici u istoriju, a opet volite i kvalitetan odmor, ovaj grad morate obavezno posetiti.
Možda vas zanima:
VIŠEVEKOVNI OBIČAJ U MANASTIRU TRONOŠA Sveće visoke preko 1,5 metara i teže od 50 kilograma
Poreklo običaja je iz vremena turske okupacije kada nije bilo parohijskih crkava, pa su kaluđeri služili u više sela.
MESTO GDE SU SE "LOMILA KOPLJA VOJSKI" Kolevka istorije, kraljevski odmor, duhovni centar i slavni vajati
Ukoliko ste zaljubljenici u istoriju, a opet volite i kvalitetan odmor, ovaj grad morate obavezno posetiti.
Možda vas zanima:
VIŠEVEKOVNI OBIČAJ U MANASTIRU TRONOŠA Sveće visoke preko 1,5 metara i teže od 50 kilograma
Poreklo običaja je iz vremena turske okupacije kada nije bilo parohijskih crkava, pa su kaluđeri služili u više sela.
MESTO GDE SU SE "LOMILA KOPLJA VOJSKI" Kolevka istorije, kraljevski odmor, duhovni centar i slavni vajati
Ukoliko ste zaljubljenici u istoriju, a opet volite i kvalitetan odmor, ovaj grad morate obavezno posetiti.
Rukopis datira iz oko 1780. godine, a pretpostavlja se da ga je vodio iguman manastira koji je bio zadužen za trpezu bratstva. Zapisano je više od 40 recepata, većinom posnih jela, jer su postovi u pravoslavnim manastirima zauzimali više od pola godine.
U njemu se nalazi i prvi pisani recept za čorbu od koprive, "varivo od leblebije", "prebranac sa suvim šljivama", kao i uputstvo za pravljenje "slanika od divljeg luka". Neke recepte prate i zanimljive napomene, poput:
"Davati bratiji u dane velikog posta, greje i krijepi dušu."
Ne samo recepti, već i život
Pored kulinarskih uputstava, rukopis otkriva i mnogo više – kakav je bio dnevni ritam ishrane u manastiru, šta se kuva kada dolaze gosti, i kako su se čuvale zalihe hrane bez frižidera. Na primer, navodi se da su šljive sušene iznad "tamjana", a pasulj se ostavljao u zemljanim loncima sa lišćem oraha radi zaštite od crva.
Zašto ovaj dokument nije poznat široj javnosti?
Rukopis se čuva u manastirskoj biblioteci i retko je izlagan. Tek 2019. godine, u okviru projekta digitalizacije starih rukopisa, nekoliko stranica je prebačeno u elektronsku formu. Međutim, nema dostupnog kompletnog prevoda, niti je iko pokušao da ove recepte prikaže javnosti kroz emisije, radionice ili kuvarske priručnike.
Autentičan deo srpske gastronomske i duhovne tradicije
Ovaj kuvar nije samo zanimljiv iz kulinarskog ugla – on je svedočanstvo o načinu života, poštovanju prirode i duhovnoj filozofiji ishrane, koji danas ponovo postaju aktuelni kroz pokrete sporog života i zdrave hrane.
Možda je vreme da se "čorba od koprive s malo sirćeta i meda" vrati na naše trpeze – kao znak poštovanja prema mudrosti predaka.
Ovo je najmoćnija moltva za zaštitu dece: Sve majke treba da izgovaraju ove reči svakog dana
Kroz molitvu, izražava svoju brigu i nadu za srećnu i uspešnu budućnost svoje dece, ali i aktivno komuniciraju sa Bogom
Uoči zimske slave: Zašto se kuća ne mete i ne presipa voda preko praga
U danima pred Aranđelovdan, Nikoljdan i Božić, srpski domaćini znali su – kuća se ne čisti na silu, ne izbacuje ništa preko praga i ne „dira tišina“ bez potrebe
Zašto se u novembru nosi voda u kuću bez reči: Običaj tihe molitve koja se ne izgovara, ali se zna
U danima pred zimu, naročito uoči velikih praznika, naši stari su znali – voda se ne unosi u kuću bilo kako. Ako želiš da ti kuća bude mirna, voda se nosi ćutke.
Kako su se u novembru palile prve „domaće zvezde“: Ognjište, kandilo i lampa pre struje
U dugim novembarskim noćima, pre nego što je u selo stigla struja, srpske kuće osvetljavale su se plamenom – ne samo zbog svetla, već zbog poštovanja, tišine i porodične topline
Aranđelovdanske večeri: Zašto se kaže da Arhangel „ne prašta, ali čuva“
Uoči Aranđelovdana, koji se obeležava 21. novembra, u narodu se šapuće više nego što se govori. Sveti Arhangel Mihailo se ne slavi zbog veselja – već zbog zaštite, istine i tišine
Komentari(0)