Najdramatičniji deo Visočice – Vladikine ploče i pećina koja skriva priče o vladici

Kiza R

13:00

Turizam 0

Na jugoistoku Srbije, u Pirotskom kraju, u dramatičnoj klisuri reke Visočice na Staroj planini, krije se pećina Vladikine ploče. Ovo tajanstveno mesto, nastalo dugotrajnim radom vode i kamena, privlači pažnju i naučnika i zaljubljenika u prirodu, ali i onih koji tragaju za starim predanjima.

Vladikine ploče
Shutterstock

Prirodna lepota klisure

Klisura Visočice proteže se od Zavojskog jezera sve do sela Pakleštica i duga je nekoliko kilometara. Najimpresivniji deo klisure nalazi se baš između sela Rsovci i Pakleštica – taj segment je najdublji, preko 200 metara, i najlepši, pa je i dobio posebno ime „Vladikine ploče“. Upravo po tom delu klisure ime je kasnije ponela i pećina koja se u njoj nalazi.

Reka se u ovom predelu ukleštila u stene, stvarajući strme litice i dramatične pejzaže obrasle zelenilom. Meandri reke pojačavaju utisak divljine, a zbog nepristupačnosti klisura je očuvala bogat biljni i životinjski svet.

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Opis pećine i njenog položaja

Pećina Vladikine ploče smeštena je oko 80 do 100 metara iznad rečnog korita, na levom obodu klisure. Do nje se stiže pešačkom stazom između Rsovaca i Pakleštice, a delovi puta zahtevaju dobru kondiciju i osiguranje jer prolaze preko kosih stena i strmih spustova. Na kritičnim mestima postavljene su čelične sajle i sidrišta.

Ulaz u pećinu impozantan je – visok oko 18 i širok 12 metara. Već pri ulasku otvaraju se dve potkapine: jedna visoka desetak metara, duga sedam, a druga produžena na 28 metara. Iza njih počinje glavni hodnik dug više od 600 metara, koji se na pojedinim mestima sužava, da bi se potom iznova proširio u podzemne dvorane bogate stalaktitima i stalagmitima. Neki istraživači pretpostavljaju da pećinski kanali idu i dalje, ka obroncima Dela i Milčevca, gde bi mogao postojati i drugi ulaz.

U prvom delu pećine nalazi se stena čiji oblik podseća na siluetu vladike u odorama, što je i jedan od razloga zašto je pećina ponela svoje ime. Ceo kanjon je, uz to, bogat i drugim pećinama i jamama – pominje se da ih u okolini ima više od šezdeset, od kojih je većina još uvek neistražena.

O poreklu imena

Naziv „Vladikine ploče“ nosi u sebi dozu misterije. Postoje dva zvanična tumačenja. Prema jednom, pećinu je imenovao speleolog Tošić tokom svojih istraživanja. On je uočio stenu čiji oblik podseća na siluetu čoveka u odorama, poput vladike ili sveštenika, pa je otuda nastao naziv.

Drugo objašnjenje kaže da ime nije poteklo od pećine, već od same klisure. Sam naziv „Vladikine ploče“ prvobitno se odnosio na najdramatičniji deo klisure reke Visočice, između Rsovaca i Pakleštice, a pećina je tek kasnije preuzela to ime. Ovakvo predanje povezuje se sa usmenom tradicijom i starim mapama, iako tačna godina prvog pominjanja nije pouzdano utvrđena.

Legenda o padu vladike

Među narodom se prenosi i treće, najdramatičnije objašnjenje – legenda o vladici koji je na konju jahao uskom stazom iznad litice. Pod nerazjašnjenim okolnostima izgubio je ravnotežu i srušio se u klisuru, zajedno sa svojim konjem. Tragedija je, po predanju, ostala upisana u nazivu mesta. Ova priča možda nema istorijsku potvrdu, ali je postala sastavni deo narodnog sećanja i dodaje posebnu simboliku pećini i klisuri.

Susret nauke i predanja

Bilo da je ime nastalo zahvaljujući speleološkom istraživanju, starim narodnim nazivima ili legendi o tragičnom padu, Vladikine ploče ostaju jedno od onih mesta gde se naučna objašnjenja i usmena predanja prepliću. Upravo ta mešavina čini pećinu i klisuru ne samo prirodnim, već i kulturnim blagom Srbije.

Servisne informacije

  • Kako stići: Do sela Rsovci i Pakleštica može se doći iz Pirota, udaljenog oko 20 kilometara. Put vodi preko Stare planine, a odatle markiranom stazom do same pećine.
  • Pristup: Do pećine se dolazi isključivo peške. Teren je strm i delimično osiguran sajlama, pa nije pogodan za one bez iskustva u planinarenju.
  • Oprema: Preporučuju se planinarske cipele, baterijska lampa ili čeona lampa, kao i dovoljno vode i hrane. U zimskom i kišnom periodu teren je dodatno otežan.
  • Bezbednost: Obilazak pećine bez stručnog vodiča se ne preporučuje, jer su hodnici dugi, a deo staze rizičan. Najbolje je angažovati lokalnog vodiča iz Pirota ili planinarskog društva.
  • Sezona obilaska: Najpogodniji period je proleće i leto, kada je vreme stabilno i staze su prohodne.
Hisar

Tvrđava na brdu iznad Prokuplja koja čuva tragove Rimljana, Vizantije i ustanika – Večiti stražar iznad Toplice

Turizam

11:00

29 septembar, 2025

Iznad Prokuplja, u srcu Toplice, uzdiže se brdo Hisar, simbol grada i svedok burne prošlosti ovog kraja. Njegovo ime, koje potiče iz turskog jezika i znači „tvrđava“, govori o vekovima u kojima je ovo brdo bilo strateška tačka i bedem odbrane. Ali, Hisar je mnogo više od kamenitog uzvišenja – on je arheološko nalazište, izletište i mesto gde se ukrštaju prošlost i svakodnevni život.

rgotsko jezero

Jezero toplije od svih drugih – Voda iz peska i ogledalo neba

Turizam

20:00

28 septembar, 2025

Rgotsko jezero, jedno od najčistijih i najtoplijih u Evropi, nastalo je 1978. godine u trenutku kada su rudari najvećeg rudnika kvarcnog peska „Srbokvarc“ u selu Rgotina morali da napuste stari površinski kop. Voda je iznenada prokuljala i za samo nekoliko dana ispunila kop dubok oko 70 metara, stvarajući novo jezero. Tako se na mestu rudarske jame pojavila prirodna akumulacija, koja se vremenom pretvorila u pravi biser istočne Srbije.

Komentari(0)

Loading