Nisu gusle samo drvo, koža i jedna žica — one su vekovima bile hronika naroda, učitelj istorije i simbol nepokolebljivog duha. Uz njihov zvuk prenošene su priče, budila se nada i čuvala vera u slobodu.
Gusle kao simbol
U srpskom narodu gusle nikada nisu bile samo muzički instrument. One su postale simbol. Njihov zvuk bio je znak okupljanja i sloge, opomena da se ne zaboravi prošlost i podsticaj da se istraje u nevoljama. U kućama gde su postojale gusle, one su stajale na počasnom mestu, kao uspomena na pretke i zavet budućim generacijama.
Kako izgledaju gusle
Možda vas zanima:
Ako nije imala ćilim u miraz, devojka nije mogla ni da se uda: Dragačevke čuvaju srpsku tradiciju i prenose na mlade naraštaje
Ujedinile se u udruženje koje nosi ime po čuvenoj Rajki Borojević
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Možda vas zanima:
Ako nije imala ćilim u miraz, devojka nije mogla ni da se uda: Dragačevke čuvaju srpsku tradiciju i prenose na mlade naraštaje
Ujedinile se u udruženje koje nosi ime po čuvenoj Rajki Borojević
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Možda vas zanima:
Ako nije imala ćilim u miraz, devojka nije mogla ni da se uda: Dragačevke čuvaju srpsku tradiciju i prenose na mlade naraštaje
Ujedinile se u udruženje koje nosi ime po čuvenoj Rajki Borojević
ZAŠTO SRBI NE GRADE KUĆE BEZ PROZORA I KAKO SU SE BRANILI OD VAMPIRA: Tajna srpske tradicionalne arhitekture!
Srpska tradicionalna kuća nije samo građevina – ona je odraz vekovnih strahova i verovanja. Otkrivamo zašto je "otvaranje" kuće ka suncu bilo vitalno za sreću i kako su se arhitekturom štitili od noćnih mora i zlih sila, uključujući i vampire.
Gusle su jednostavan instrument: imaju drveno telo napravljeno najčešće od javora, kruške ili jasena, preko koga je nategnuta koža jarca ili ovce. Žica je od konjskog repa, a svira se gudalom, takođe napravljenim od konjske dlake. Iako se sastoji od samo jedne žice, gusle proizvode zvuk koji se pamti i prepoznaje.
Guslar – pripovedač i učitelj
Guslar nije bio zabavljač, već pripovedač, učitelj i nosilac kolektivnog sećanja. On je znao stihove epskih pesama, pamćenih i prenošenih s kolena na koleno. Uz gusle, glas guslara bio je glas naroda – o Lazaru i Milošu, o Marku Kraljeviću, o Karađorđu i hajducima.
Njegove pesme nisu bile puka umetnost, već lekcija i podsećanje, uteha i poziv na hrabrost.
Moć predanja i sećanja
Uz gusle su prenošene najvažnije priče – o Kosovskom boju, o stradanjima i pobedama, o pravdi i slobodi. Kada bi guslar zapevao, okupljeni su ćutali, jer je svaki stih bio kao zapis. Tako su gusle postale narodni arhiv, živa enciklopedija istorije i verovanja, u vremenu kada knjiga nije bila dostupna svima.
Zvuk koji budi i povezuje
Zvuk gusala nosi posebnu snagu: jednoličan i dubok, pun odjeka, on stvara osećaj svetog trenutka. U njemu je žal za prošlim, ali i nada za buduće. Zato se verovalo da gusle mogu da probude hrabrost i da povežu ljude u zajedničkom osećanju pripadnosti.
Gusle danas
Iako više nisu deo svakodnevnog života, gusle i dalje traju. One se čuju na saborima i svečanostima, a umetnost guslanja je od 2018. godine upisana na listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. Time je potvrđeno ono što je narod znao vekovima: gusle su neprolazna vrednost.
Glas tradicije koji ne prestaje
Gusle su živi simbol narodne duše. One su most između prošlosti i sadašnjosti, između junaka i njihovih potomaka. Dokle god se bude čuo njihov zvuk, priče o hrabrosti, veri i slobodi neće biti zaboravljene.
"Onaj ko ODBIJE kumstvo, prati ga jezivo verovanje"
Kumstvo je u srpskoj tradiciji mnogo više od običaja. To je duhovno srodstvo, veza koja se ne raskida ni vremenom ni udaljenošću. Kum nije samo svedok na venčanju ili osoba koja drži dete na krštenju - on postaje deo porodice, duhovni stub i svedok jednog zaveta pred Bogom.
STARO VEROVANJE: Zašto se novčanik nikada ne poklanja prazan?
Da li ste nekada dobili novčanik kao poklon ili ste ga kupili za nekoga?
Patrijarh Pavle svojim bližnjima nikada nije dozvoljavao jednu stvar: Unuka njegovog brata otkrila strogo čuvane tajne
Patrijarh Pavle svakog je saslušao. Na svoje probleme i tegobe nije se žalio. Govorio je: „Lako mi je sa mnom“
Kažu da je samo jedna srpska reč ušla u turski jezik: Znate li koja?
Evo kako Turci ovaj srbizam izgovaraju
DANAS JE SVETI KLIMENT! Mnogi slave slavu, a veruje se da ove stvari treba izbegavati
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava dan Svetog sveštenomučenika Klimenta, velikog pravoslavnog mučenika. Iako nije crkveno slovo, ovaj veliki praznik provodi se u postu, a narodni običaji posebno se tiču fizičkog rada na današnji dan.
Komentari(0)