Biljka koju medved jede posle zimskog sna: Sremuš sa Stare planine protiv bolesti i umora

Kiza R

19:00

Kultura 0

Na obroncima Stare planine, u vlažnim šumama i pored planinskih potoka, u proleće se pojavljuje biljka koju mnogi nazivaju sremuš ili divlji beli luk (Allium ursinum).

Midžor
Alo/K.R.

Nekada je bio osnovni deo narodnog lekarskog arsenala, a danas ga sve češće otkrivaju ljubitelji zdrave hrane i planinari.

Kako izgleda i kada se bere
Sremuš ima dugačke, sočne listove jarko zelene boje i miris koji neodoljivo podseća na beli luk. Cveta sitnim belim cvetovima u obliku zvezde. Bere se u martu i aprilu, pre nego što procveta – tada su listovi najbogatiji lekovitim materijama. U narodnoj tradiciji, najbolji sremuš „onaj koji raste u senci bukve i pored hladne vode“.

Lekovita svojstva

Možda vas zanima:

U narodnoj medicini koristi se za:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Možda vas zanima:

Savremena istraživanja potvrđuju da sadrži alicin – isti lekoviti sastojak koji ima i beli luk, ali u još većoj koncentraciji, kao i obilje vitamina C.

sremuš Shutterstock
 

U narodnim verovanjima
Postoji priča da su ga medvedi jeli odmah nakon buđenja iz zimskog sna – da bi „očistili krv i ojačali noge“. Po tome je dobio latinski naziv (ursinum = medveđi). U nekim selima Stare planine verovalo se da onaj ko pojede prve listove sremuša „nema bolesti te godine“.

Kako se koristi

  • Svež, sitno iseckan u salatama ili namazima

  • Kao dodatak prolećnim čorbama i pitama

  • U obliku tinkture ili sirupa za terapijsku upotrebu

  • Usitnjen i pomešan sa maslinovim uljem – kao domaći pesto

Zanimljivost
Iskusni berači upozoravaju da sremuš liči na otrovne biljke poput đurđevka i mrazovca – razlika je u mirisu: sremuš miriše na beli luk, dok otrovne biljke nemaju taj miris.

draga mašin

Izgnanstvo kraljice Drage Mašin: Žena koju su prvo odbacili dvor, pa istorija

Kultura

17:00

13 avgust, 2025

Kada je 1903. godine pala dinastija Obrenović u krvavom Majskom prevratu, zlatne zavese kraljevskog dvora upile su i poslednji uzdah kraljice Drage Mašin – žene koju je Srbija više ogovarala nego poznavala. Njen uspon, izolacija i brutalni kraj često se svode na par rečenica u udžbenicima, ali istinska priča o Dragi otkriva složen portret ambiciozne, obrazovane, politički svesne žene – i društva koje je nije moglo da prihvati jer je bila „suviše“.

opsada Beča

Kako su Srbi branili Beč 1683. godine: Hajduci u senci velike bitke koja je promenila istoriju Evrope

Kultura

16:00

13 avgust, 2025

Kada se osmanska vojska pod vođstvom velikog vezira Kara Mustafe 1683. godine našla pred zidinama Beča, istorija Evrope našla se na prekretnici. Bitka za Beč često se prikazuje kao sukob između Habsburške monarhije i Osmanlijskog carstva, uz pomoć poljskog kralja Jovana Sobjeskog. Međutim, retko se pominje da su u toj borbi učestvovali i Srbi – kao hajduci, pomoćne čete i vodiči kroz Balkansko zaleđe, koje je bilo ključno za protivudar savezničkih snaga.

Komentari(0)

Loading