Koji su faktori koji dovode do raspada porodice, objašnjava sveštenik Andrej Tkačev.

Šta je to što sprečava parove da se razvedu?
U 35% slučajeva to su deca, u 30% slučajeva to su poteškoće u podeli stečene imovine, u 22% slučajeva materijalna zavisnost jednog partnera od drugog i u 18% slučajeva neslaganje između muža i žene.
Ali, koji su faktori koji dovode do raspada porodice, objašnjava sveštenik Andrej Tkačev. Statistika razvoda je poražavajuća. Oko 40% brakova se raspadne zbog poroka koji ima jedan od supružnika. Život sa osobom koja je sklona raznim porocima nije ni malo lak, a još manje je zanimljiv.
Socijalni koncept pravoslavne crkve dozvoljava razvod braka kada je jedan od supružnika sklon porocima koji negativno utiču na celokupnu atmosferu u braku. Sledeći razlog za razvod braka je nedostatak mesta za stanovanje.
Mladima je neugodno kada se venčaju da žive sa roditeljima. Oni žele imati svoj dom u kome će oni voditi glavnu reč, ali kada žive sa roditeljima to nije moguće. Još jedan razlog koji najčešće vodi do razvoda je uplitanje rodbine i roditelja u brak svoje dece.
Mnoge žene ne znaju da kada se udaju njihov muž postaje njihova najbliža osoba na svetu, a žena mužu. Dok niste u braku vaša najbliža osoba je vaša majka ili otac, ali kada se oženite i udate, vaša najbliža osoba postaje vaš supružnik.
Mama i tata se povlače korak unazad i udaljavaju se od vas prema stepenu uticaja na vaš život i prema stepenu važnosti za vas. Malo je ljudi koji će ovo razumeti, pa devojke koje su se udale i dalje veruju da im je majka i dalje najbliža osoba, a ne njen muž.
Muškarac koji se oženio misli da mama zna najbolje šta i kako treba, da mamu treba vojeti, poštovati i slušati njene savete. Najvažnija osoba u životu muškarca treba da bude njegova žena, a ne majka. Često roditelji počinju da se mešaju u život mladog para dajući im savete koji im više štete nego što im koriste. Muž i žena su zajednica koja ne podrazumeva stepen srodstva.
Muž i žena su jedna osoba i bliži su jedno drugome nego njihovi roditelji i to svi moraju shvatiti. Tek kada prepoznamo faktore koji dovode do razvoda možemo raditi na njihovom otklanjanju. Za brak se treba boriti. Da biste ga održali morate biti jaki, morate imati veliku dušu, čist um i srce koje veruje.
Morate se boriti za brak je jer brak sveta zajednica dvoje ljudi.
(Still)
„Nikad nemamo dovoljno vremena za one koji nas vole…“ – Tajna ljubavi u rečima Mome Kapora
Momo Kapor bio je jedan od onih stvaralaca koji su umeli da običan život pretvore u umetnost. Pisac, slikar, novinar i boem, ostavio je iza sebe desetine knjiga, stotine crteža i bezbroj rečenica koje su obeležile epohu. Njegove priče su tople, ironične i duhovite, a u njima se prepoznaje duh Beograda, ali i nostalgija za vremenom koje je nestalo.

Ova Nemica je spasila 15.000 srpske dece iz ustaških logora: Zbog svega što je gledala doživljavala nervne slomove, do smrti se nije oporavila od užasa
Do kraja rata Diana je odlazila u logore širom NDH i pregovarala sa majkama da joj daju decu, tražeći im smeštaj i spas. Sa velikom pažnjom vodila je detaljnu kartoteku o deci, kako bi svi mogli da budu vraćeni roditeljima - ako prežive.

Staroslovenski bogovi Perun i Svetovid u srpskoj tradiciji
Još pre dolaska hrišćanstva, Sloveni su na ovim prostorima slavili svoje bogove. Na vrhu staroslovenskog panteona stajao je Perun, bog groma, rata i munja, dok je Svetovid bio bog svetlosti, proroštva i obilja. Njihova moć simbolično je vezivana za prirodne sile – oluje, žetvu, bitke i plodnost, a njihovi tragovi mogu se naslutiti i u današnjim običajima srpskog naroda.

Mačkov kamen – Najkrvavija bitka Velikog rata i najpotresnije pismo Nadežde Petrović
Prvi meseci Velikog rata doneli su Srbiji i slavu i strahotu. Bitka na Ceru (15–20. avgust 1914.) bila je prva velika pobeda saveznika u Prvom svetskom ratu – srpska vojska odbacila je neprijatelja preko Drine. Taj trijumf podigao je moral celog naroda, ali je za moćnu Austro-Ugarsku vojsku bio težak poraz i poniženje, te je krenula u još veću agresiju

Kad je Desanka Maksimović čuvala ovce na Bukulji: Pesnikinja koja je volela tišinu šuma
Tiha planina, tiha žena, glasna poezija
Komentari(0)